Perfekcionisti imaju nerealno visoke standarde za sebe, a njihova samovrijednost temelji se na ispunjavanju tih standarda dok pogreške doživljavaju kao osobne propuste
Nemojte težiti savršenstvu u karanteni to vodi do tjeskobe
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: VIDEO POZIVI NAS SPAŠAVAJU, ALI I ISCRPLJUJU: EVO ŠTO NAPRAVITI
Sigurno ste do sad vidjeli puno fotografija, videozapisa, recepta i savjeta na društvenim mrežama o tome kako biti aktivan dok ste u karanteni, kako održavati liniju i ne dobiti kilograme te pregršt recepta i savjeta o tome kako uskladiti posao i obiteljske obaveze.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Sigurno ste se barem jednom zapitali 'Kako ti ljudi imaju vremena i energije usredotočiti se na takve stvari usred pandemije?'.
Najvjerojatniji odgovor glasi kako ti ljudi predstavljaju savršenu sliku u javnosti kako bi se osjećali bolje. Gordon Flett, doktor znanosti i profesor psihologije na Sveučilištu York u Torontu i jedan od autora knjige Perfekcionizam, ovaj fenomen naziva 'perfekcionističkom samoprezentacijom'.
U razgovoru sa Psychology Today Gordon je objasnio kako hvalisanje na društvenim mrežama u početku može stvoriti bolji osjećaj kod određene osobe, ali ne pomaže na duže staze.
Ne mora značiti da ljudi koji objavljuju savršene slike iz svog karantenskog života namjerno predstavljaju lažnu stvarnost na internetu. Manji dio njih doista predstavlja fikciju kao istinu (slavne, javne osobe ili njihove PR ekipe to vjerojatno i ciljano rade), ali većina ljudi osjeća pritisak da budu savršeni ili barem izgledaju kao savršeni. Taj pritisak potiče naša konkurentna kultura i 'kultura slike', a društveni mediji to još pojačavaju. Čini se da je perfekcionizam porastao među američkim studentima krajem 80-ih.
Perfekcionisti imaju nerealno visoke standarde za sebe, najčešće u profesionalnom životu, ali i na drugim domenama. Njihova samovrijednost gotovo isključivo se temelji na ispunjavanju tih standarda i svaku pogrešku, odgađanje ili nesavršeno izvršene ciljeve doživljavaju kao osobne propuste.
Nažalost, često postižu vrlo malo zadovoljstva i ponosa čak i kad postignu svoje ciljeve. Perfekcionisti imaju tendenciju da brinu i budu samokritični prema sebi i drugima. Kada su pod stresom, skloni su anksioznosti i depresiji.
Više od svega perfekcionisti se boje da nisu dostojni ljubavi i prihvaćanja, osim ako ne nastave stvarati sve više 'izvrsnosti'.
- Naše istraživanje pokazuje da nesigurni ljudi imaju potrebu projektirati savršenu sliku o sebi - rekao je Flett.
Stoga ne čudi kako smatraju da ih svjetska pandemija ne smije zaustaviti da 'ispadnu s tračnica' te da i dalje moraju težiti savršenstvu i objavljivati to isto, makar se nalazili u trenutnoj situaciji.
Njihovi internetski postovi odražavaju potrebu da pokažu da i dalje pokušavaju biti u potpunosti savršeni na svaki način, iako se iza tih slika može skrivati ​​puno borbe, boli, tjeskobe, razdora i tuge.
Kada pregledavate objave na društvenim mrežama, vi često vidite savršene slike, slike savršenog života, savjeta, sreće i slično. Ne vidite njihove noći prepune brige koja je dovela do njihovih očajničkih pokušaja stvaranja reda kako bi prezentirali savršenu sliku.
Ono što vidite je odraz savršenstva. A vi se zauzvrat osjećate loše jer vama nije tako, iako znate da je to 'ukrašena stvarnost', a ne nečiji stvarni život.
Ne možete si pomoći - zavist i ogorčenost počinju se razvijati. Onda krenete s pitanjima: 'Zašto i vi ne možete voditi sada u ovoj situaciji zdrav život i vježbati? Zašto ste vi nesavršeni?'.
Nemojte si postavljati ta pitanja i ne uspoređujte svoj život i svoje navike s drugima. Promislite dva puta prije nego usporedite sebe s drugim, i pitajte se: 'Je li njihov život zaista takav?'. Volite sebe i cijenite se jer na kraju dana svatko bi trebao biti zadovoljan sa samim sobom i svojim životom, a sve ostalo se da promijeniti, samo treba vjerovati.
Nemojte se kritizirati. Sjetite se da ispod sve te internetske krinke želimo samo biti viđeni, poznati i prihvaćeni.
I konačno, radite najbolje što možete u bilo kojem trenutku, pogriješite, padnite i ustanite i pokušajte ponovo. Pa ipak, u ovoj nesavršenosti ima ljepote i otpornosti! Budite hrabri i 'zagrlite karantenu'.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: KAKO RAZLIKOVATI LAŽAN OSMIJEH I ONAJ PRAVI OBJASNIO NEUROLOG
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...