Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi je spomenuo američki političar Benjamin Franklin 1784., koji je smatrao kako se pomicanjem sata može bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje
Ne zaboravite u noći pomaknuti sat. Evo kad mičemo kazaljke
Pred nama je ljetno računanje vremena, koje ove godine počinje 26. ožujka, što znači sat vremena manje spavanja, ali i naznaku sve sunčanijih, toplijih i duljih dana.
POGLEDAJTE VIDEO:Pomicanje sata
Pokretanje videa...
Kazaljke trebate pomaknuti u noći na nedjelju, sa dva na tri sata, ali to ne znači da trebate ustati usred noći i to napraviti, već namjestite kazaljke prije odlaska na spavanje ili nakon što se ujutro probudite.
POGLEDAJTE VIDEO:
Kraće spavanje donosi nešto malo stresa za naš organizam jer mu treba vremena kako bi se navikao na novi ritam spavanja i buđenja. Prema nekim istraživanjima tih sat vremena koliko kraće spavamo zaslužno je za osjećaj neispavanosti, glavobolje, srčano opterećenje pa i veći broj prometnih nesreća jer je zbog neispavanosti koncentracija slabija.
Inače, uvođenje ljetnog računanja vremena prvi je spomenuo američki političar Benjamin Franklin 1784., koji je smatrao kako se pomicanjem sata može bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje.
Pristaša te ideje bio je i britanski graditelj William Willett, koji je 1907. izdao pamflet 'Uzaludno traćenje dnevne svjetlosti' u kojem je predlagao pomicanje sata za 80 minuta unaprijed u travnju, čime bi se uštedjelo na troškovima električne energije i učinilo dane produktivnijima.
Willett je nekoliko puta bezuspješno pokušao progurati taj zakon u britanski Parlament, no to je pitanje postalo ponovno aktivno u Prvom svjetskom ratu. Zbog nestašice ugljena i drugih energenata trebalo je maksimalno štedjeti na električnoj energiji. Tako je Njemačka 1916. bila prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena.