Ne grizite nokte jer riskirate infekcije desni i pucanje zuba

Grizenje noktiju nezdrava je navika. Razvija se u dječjoj dobi, a oštećuje zube i desni.

- Procjenjuje se da 30 posto djece, 45 posto tinejdžera i 10 posto odraslih grize nokte. Podloga ove navike je psihološke naravi: stres, nervoza, frustracija i napetost potiču poriv za grickanjem noktiju, no naoko bezazlena navika može imati loše posljedice za zdravlje - upozorava dr. Martina Matleković iz Stomatološke poliklinike Arena.

U to se, dodaje, ubrajaju sve aktivnosti poput stiskanja, škripanja zuba, sisanja palca, grickanja olovke, obraza, koje također mogu izazvati loše posljedice za zdravlje zuba i desni.

- Prilikom grickanja noktiju zubi su u položaju brid na brid, što tijekom godina može dovesti do njihova nepravilnog trošenja, lošeg položaja prednjih zubi i puknuća. Osim toga, mogu postati izobličeni te se vrlo često mogu stvoriti infekcije desni. Stoga taj problem nipošto ne bismo smjeli zanemarivati, iako je naviku teško iskorijeniti jer je često povezana i sa psihološkim stanjem - kaže naša sugovornica.

Osim što može dovesti do oštećenja na zubima, grickanje noktiju često dovodi do poremećaja u čeljusnom zglobu, što za posljedicu ima promjene u zagrizu, a s tim i promjene u žvačnoj funkciji - upozorava i dr. Martina Poldrugač, specijalist ortodoncije u Poliklinici Dr. Zubović.

- Ovisno o mogućnosti adaptacije zgloba, pacijent može, ali ne mora, razviti škljocanja ili bolove u području zgloba. Kod djece je mogućnost adaptacije velika i rijetko se javljaju spomenuti simptomi, no kod odraslih je ta mogućnost znatno smanjena, te se zglob najčešće prilagođava destrukcijom, odnosno dolazi do oštećenja zglobnih površina i oštećenja zuba, koje vidimo kao trošenje. Jednostavno rečeno, pacijenti koji grizu nokte imaju veću mogućnost oštećenja zuba i čeljusnog zgloba - pojašnjava dr. Martina Poldrugač.

- Bakterije ispod noktiju dodatni su problem jer se prenose u organizam, te ako je imunitet oslabljen, dolazi do razvoja bolesti. Osim bakterija, vrlo često se na neopranim rukama djece mogu naći i brojni paraziti, kao primjerice gliste, koje također tim putem ulaze u organizam i izazivaju bolest - upozorava dr. Poldrugač.

Dodaje kako su odrasli danas vrlo često izloženi stresnim situacijama koje nerijetko imaju za posljedicu bruksizam i stiskanje zuba, što dovodi do različitog intenziteta trošenja zuba, nepravilnog zagriza i žvakanja, škljocanja u zglobu te glavobolja i migrenoznih glavobolja, promjena držanja i položaja glave, pa i bolova u vratu i muskulaturi lica.

- Grickanje noktiju uzrokuje i parafunkcijske pokrete donje čeljusti, koji se na isti način odražavaju na zdravlje zgloba. Iako se u dječjoj dobi manje susrećemo s bruksizmom, kad ga dijagnosticiramo, ne smijemo ga zanemariti nego provesti temeljitu dijagnostiku i pronaći uzrok problema koji se često krije u preranom kontaktu na nekom zubu. Pacijentu se tada izrađuju udlage kojima se postiže reprogramiranje i opuštanje mišića i postavljanje zgloba u pravilan položaj. Kad se to postigne, nastupa ortodontska, protetska ili kirurška rehabilitacija - ističe dr. Poldrugač.

Ranice oko noktiju

Područje ispod noktiju prepuno je bakterija, poput E. coli i virusa, koje grizenjem unosimo u organizam. Virusne bradavice često se pojavljuju na prstima. Lako se prenose, pa stalnim stavljanjem prsta u usta možemo proširiti bradavice po licu i ustima. No trganje mekih tkiva oko nokta zubima stvorit će ranice i oko noktiju, što može rezultirati crvenilom, oteklinama i gnojenjem jer su ogoljeni izgriženi nokti podložni infekcijama - upozorava dr. Martina Matleković.

Lakovi za nokte ili liječnička pomoć

Djeca i odrasli nesvjesno grizu nokte i nije lako zaustaviti tu naviku. U ljekarnama postoje gorki lakovi za nokte koji mogu pomoći u odvikavanju od grizenja noktiju ili sisanja palca. Ako se i nakon toga nastavi sa starim navikama, potrebno je potražiti liječničku pomoć, upozorava dr. Matleković. Pomoć liječnika uvijek je bolji izbor od toga da dječje prste mažete octom, crvenom paprikom ili limunom.

Pomažu vježbe disanja

Kad sljedeći put osjetite potrebu grickanja noktiju, pokušajte izvoditi vježbu vizualizacije i vježbe disanja. Naime, istraživanja pokazuju kako se pod noktima mogu pronaći bakterije iz porodice stafilokoka, streptokoka te korineformne bakterije – zamislite ih kao odvratne male gmazove koji ulaze u vaša usta. Umjesto da im grickanjem noktiju “otvorite” put, radije obavite vježbu dubokog disanja: Pet puta duboko udahnite i izdahnite, brojeći do 4 pri udahu i do 6 pri izdahu.

Top 5 savjeta za savladavanje grizenja noktiju:

1. Vođenje dnevnika

Kako biste prepoznali u kojim situacijama najčešće grizete nokte, vodite dnevnik i u njega zapisujte je li to onda kad vam je dosadno, ispred TV-a, ili kad ste u stresnoj situaciji...

2. Zabavite ruke

Kad vas uhvati nervoza, zabavite ruke drugim stvarima: Naučite plesti, držite u ruci kuglicu plastelina pa izrađujte oblike, nabavite antistresnu lopticu ili rješavajte križaljke.

3. Pomaže flaster

Zamotajte prste flasterima ili trakom ljepljivom s obje strane - tako ćete teže doći do noktiju, a okus će vam biti neugodan. Stariji mogu isprobati narodne trikove umakanja prstiju u crvenu papriku.

4. Zdrave grickalice

Pokušajte se priviknuti da svaki puta kad posegnete rukom prema ustima, umjesto noktiju grickate, primjerice, krišku jabuke ili malo orašastih plodova koje ćete uvijek nositi uza se u sakou ili jakni.

5. Pomoć liječnika

Ako ništa drugo ne pomaže, razmislite o posjetu psihologu. Imajte na umu da to nije nikakva sramota. Psihoterapija može biti korisna jer ćete tako riješiti uzrok problema.