Raspoloženje nije povezano samo s našom psihičkom dobrobiti, a znanstvenici su dokazali da negativno razmišljanje ima štetan učinak na zdravlje mozga. Dobra je stvar što se 'pozitiva' ipak može trenirati
UTJECAJ NA ZDRAVLJE
Nauči biti pozitivan: Pesimizam povećava rizike od demencije!
Nova studija britanskih znanstvenika pokazala je da kod osoba koje u kasnijoj životnoj dobi učestalo razmišljaju na negativan način može doći do pada kognitivnih funkcija i većeg taloženja dvaju štetnih proteina koji se smatraju odgovornima za razvoj Alzheimerove bolesti, piše CNN.
Pogledajte video o psihologiji sreće:
Pokretanje videa...
01:35
"Vjerujemo da učestalo negativno razmišljanje može predstavljati novi faktor rizika za razvoj demencije", kazala je voditeljica istraživanja, dr. Natalie Marchant, psihijatrica i viša znanstvena suradnica na odjelu za mentalno zdravlje londonskoga University Collegea.
Znanstvenici su u sklopu studije proučavali negativna razmišljanja o prošlosti i zabrinutost za budućnosti na više od 350 ljudi starijih od 55 godina tijekom dvogodišnjeg razdoblja. Trećina sudionika ispitivanja podvrgnuta je PET pretrazi mozga da bi im se izmjerile naslage tau i beta amiloida, dvaju proteina koji se smatraju odgovornima za razvoj Alzheimerove bolesti, najčešće vrste demencije.
Tomografija je pokazala da su ljudi koji su češće razmišljali negativno imali više tau i beta amiloidnih nakupina, lošije pamćenje i značajniji kognitivni pad tijekom četverogodišnjeg razdoblja u odnosu na ljude koji nisu bili pesimisti.
Isto je istraživanje pokazalo da su depresivni i anksiozni ljudi bili podložniji izraženijem opadanju kognitivnih sposobnosti u odnosu na ljude koji to nisu, što se poklapa s rezultatima ranije provedenih studija.
"Ovo je prva studija koja ukazuje na biološku povezanost između ponavljajućeg negativnog razmišljanja i Alzheimerove patologije te liječnicima omogućuje da na precizniji način procijene rizik od razvoja demencije i pomognu pacijentima personaliziranom terapijom", smatra dr. Richard Isaacson, neurolog i utemeljitelj Klinike za prevenciju Alzheimerove bolesti u Medicinskom centru NYork-Presbyterian i Weill Cornell, koji nije sudjelovao u studiji.
No izmjerena razina tau i amiloidnih proteina nije bila viša kod ljudi koji su otprije patili od depresije i anksioznosti, što dovodi do pretpostavke da su upravo česte negativne misli glavni razlog zbog kojih depresija i anksioznost pridonose obolijevanju od Alzheimerove bolesti.
"Važno je istaknuti kako rezultati studije ne znače da će kratkotrajan period negativnog načina razmišljanja prouzročiti razvoj Alzheimerove bolesti", rekla je Fiona Carragher, voditeljica Odjela za istraživanje londonskoga Društva oboljelih od Alzheimera. "U svakom slučaju, potrebno je provesti dodatna istraživanja da bismo došli do konkretnijih zaključaka".
Pozitivan stav može se trenirati
Znanstvenici se slažu da bi metode mentalnog treninga, poput meditacije, mogle pridonijeti promicanju pozitivnog načina razmišljanja pri čemu se količina negativnih misli smanjuje, a istodobno se poboljšava opće zdravstveno stanje. Planiraju provesti dodatne studije da bi testirali svoju hipotezu.
Nju potkrepljuju i ranija istraživanja. Ljudi koji na život gledaju s pozitivnog stajališta rjeđe će se razboljeti od kardiovaskularnih bolesti od pesimističnih osoba, pokazala je studija iz 2019. godine.
Da biste se ‘sprijateljili’ sa srećom, najprije si postavite ključno pitanje – što je za mene sreća, ako se izuzmu novac, zdravlje i uspjeh?
Dobar način za treniranje pozitivnog stava je 5-3-2 tehnika koju su osmislili znanstvenici s klinike Mayo. Recept za sretan život sastoji se, tvrde, od nekoliko jednostavnih koraka koji će vas izvesti iz labirinta potištenosti i tjeskobe.
Programi su patentirali traje oko 10 tjedana, a tijekom njega dolazi do drastičnih, pozitivnih promjena u životnim stavovima i načinu razmišljanja pojedinca.
5-3-2 tehnika
- 5 - odnosi se na prvih pet ljudi koji jesu ili su bili u vašem životu i kojima ste najviše zahvalni. Njih se trebate sjetiti čim se probudite, ali vježbu možete prakticirati kad god osjetite da ‘padate’.
- 3 - u prve tri minute, kada susretnete članove svoje obitelj, ponašajte se kao da ste sreli davno izgubljene prijatelje - ne osuđujte ih i ne pokušavajte ih mijenjati i ‘popravljati’. Ovaj korak možete vježbati i sa prijateljima, kolegama i susjedima.
- 2 - u prve dvije sekunde kada sretnete poznatu osobu, pošaljite joj pozitivne vibracije - ‘Želim ti svako dobro!’.
Usredotočite se na pozitivne emocije poput opraštanja
Mozak se gotovo uvijek usredotoči na negativna iskustva, no dobra je vijest da čak 40 do 50 posto osjećaja sreće ovisi o odlukama koje sami donosimo. Bit ćete sretni ako se usredotočite na ono što je u vašem životu lijepo te na pozitivne emocije kao što su zahvalnost, opraštanje i ljubaznost.
Hoće li vam problem koji vas muči sad biti važan za pet godina?
Ako zapnete, te um ne možete „iščupati“ iz kolopleta negativnih misli, zapitajte se hoće li problem koji vas trenutno muči biti jednako važan i za pet godina. Ako je odgovor ne, tada on nije vrijedan da na njega trošite toliko vremena i energije. Važno je stalno si ponavljati koje su nam vrijednosti zaista važne za ispunjen i kvalitetan život.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
