Povijest gradskih ljekarni seže daleko u prošlost, kad su ljekarnici sakupljali ljekovito bilje, a i danas su njihove pomade, kapi i kreme temeljene na stoljetnim receptima...
DUGA TRADICIJA U HRVATSKOJ
FOTO: Pogledajte kako izgleda najstarija ljekarna u Europi, u Trogiru radi već 750 godina
Prva medicinska škola, osnovana u 9. stoljeću u južnoj Italiji, imala je značajnu ulogu u razvoju medicine i farmacije. Car Fridrich II. izdao je edikt kojim su odvojili farmaciju kao posebnu znanost. U 13. stoljeću ljekarne se nalaze u svim većim europskim gradovima. U našim krajevima prve su ljekarne otvorene u Trogiru (1271.), Zadru (1299.) te u Zagrebu (1355).
POGLEDAJTE VIDEO: Bogata povijest ljekarni
Pokretanje videa...
VIDEO
Prvotno su u njima izrađivali lijekove većinom biljnog podrijetla te su ljekarnici bili izvrsni botaničari i sami su uzgajali bilje u vrtovima iza ljekarni. Sačuvani su i mnogobrojni rukopisi i knjige koji sadrže upute za čuvanje zdravlja i izradu lijekova. Posebnu skupinu čine 'ljekaruše', u kojima su zabilježeni recepti za lijekove iz pučke farmacije, načini liječenja, čaranja, zapisi i molitve.
U vrijeme Vojne krajine u Slavonskom Brodu sagrađena je obrambena tvrđava, koja je imala svoju bolnicu i ljekarnu, koju su vodili vojni liječnici i ranarnici. No tek od 1804. godine vojna ljekarna mogla je prodavati lijekove građanima i počelo je otvaranje gradskih ljekarni.
Prvi ljekarnici bili su uglavnom stranci koji su dolazili sa studija iz Beča i Budimpešte. Jednu ljekarnu bilo je moguće osnovati na 4000-5000 stanovnika. Bile su pod nadležnošću policije. Kako je u to vrijeme bila nestašica papira i tinte, liječnici su recepte pisali na svom papiru, a izrađivali su i svoju tintu.
Prva se slavonskobrodska građanska apoteka spominje 1820. i vodio ju je Ludvig Kohler, sve do 1844. Prema odredbi vojnog zapovjedništva iz 1842., ljekarnici su morali sakupljati ljekovito bilje. Botaniziranje je bilo obavezno, a radili su i pokuse s raznim kulturama.
U 19. stoljeću mijenja se ljekarnička djelatnost. Pojavili su se veliki proizvođači lijekova u Beču, koji su distribuirali svoje proizvode diljem Europe. Po uzoru na strane ljekarne, i pojedini domaći apotekari pravili su neke lijekove i kozmetičke preparate - pomasti, kapi protiv zubobolje, kurjih očiju, pomade za njegu i slično, pa su ih reklamirali u ondašnjim novinama i malim tiskanim brošurama.
Razvojačenje Vojne krajine 1873. i prelazak na civilnu upravu Brod je dočekao s jednom građanskom ljekarnom, K Svetom Trojstvu, koja je od osnutka na istoj adresi, na gradskom korzu. Danas se ta ljekarna i zove Korzo.
Deset godina poslije toga Eugen Šrepel otvara ljekarnu K Spasitelju. Potom 1907. Slavko Kolak otvara ljekarnu K anđelu.
Sve tri rade i danas, ali pod drugim imenom i u sustavu zdravstvene ustanove Ljekarna Slavonski Brod, čija je ravnateljica Tihana Kitter, pobornica očuvanja povijesti i uspomena iz starih vremena ljekarništva. U ljekarnama se velikim dijelom sačuvao duh starih vremena tijekom 100 godina, kao i stari namještaj, kojim su ljekarne opremljene, te veći broj ljekarničkih posuda koje su korištene za izradu lijekova.
- Ova se ljekarna nalazi na istome mjestu više od 90 godina, u zgradi koja je vlasništvo slavonskobrodske obitelji Golubić. Zadnji ljekarnik koji je kao privatnik radio u ovoj ljekarni bio je magistar Rudolf Jušić, od 1930. do 1945. Poslije je njegova obitelj otišla u Zagreb. Ljekarna je potom nacionalizirana. Pretpostavljamo da je namještaj unutar ljekarne bio vlasništvo magistra Jušića ili nekog njegova prethodnika. Restauriran je, a zbog nedostatka prostora morali smo izmjestiti sadržaj vitrine u kojoj je do nedavno stajalo izloženo staro laboratorijsko posuđe koje se više ne koristi, pločice s imenima kolegica koje su nekad radile tu, menzure, posude za kemikalije, vaga i druge stare stvari koje smo sačuvali - kaže voditeljica ljekarne Korzo, magistra Željka Martinac Kučera.
U vrijeme magistra Jušića unutar ljekarne visila je originalna slika nastala 1938. godine, ulje na platnu, "Slavonka s ljekovitim biljem" autora Slavka Tomerlina. Navodno je naslikana upravo za obitelj Jušić, s biljkama koje doista postoje i koje su se koristile u ljekarstvu za izradu lijekova.
Na poleđini slike rukopisom su bile navedene sve naslikane biljke. Magistar je taj popis zapisao i na unutarnju koricu knjige "Farmakopeja univerzalis", izdane u Berlinu 1929. godine, a koju je koristio pri izradi lijekova i tinktura. Ta je knjiga također ostala kao baština apoteci. "Poznata je slika stajala na zidu do Domovinskog rata, kad nam je ljekarna izmještena i bila je zatvorena tri godine. Nakon toga se ovaj prostor sanirao i ljekarna je vraćena, a obitelj Jušić zatražila je svoju sliku nazad, no dali su nam dozvolu da izradimo reprodukciju i izvjesimo je u apoteci", dodaje voditeljica ističući kako je sav namještaj restauriran 2010. godine, ali se išlo s idejom da zadrži prvotni izgled. Namještaj su izrađivali majstori stolari u Beču, a djelomično i lokalni majstori od slavonskog hrasta.
- Obično se sastojao od vitrina u gornjem dijelu, a u donjem bile su dugačke uske ladice, u kojima su se čuvale trave, kemikalije, masti i slično. O tome svjedoče i rukom napisani latinski nazivi biljaka na ladicama. Danas taj namještaj nije adekvatan za skladištenje lijekova kakve poznajemo, pa to djelomično predstavlja problem ljekarnicima. Upravo zbog toga velika većina starih ljekarni odlučila se na renovaciju i uklanjanje starog namještaja. No ove koje su ga zadržale odišu posebnim duhom starih vremena čim uđete u njih - kaže magistra Martinac Kučera.
U staroj kući "kod male crkve" u Slavonskom Brodu nalazi se Ljekarna 2. Na njenom pročelju izvješeni su likovi Eskulapa, boga ljekarništva, i njegove kćeri Higije, po čijem je imenu nastao izraz "higijena". To je bila prva brodska ljekarna, otvorena još 1908., i zvala se tad K anđelu.
- Unutar nje sve je ostalo sačuvano onako izvorno iz vremena Austro-Ugarske kako je i zatečeno nacionalizacijom. Ima originalni recepturni stol, 100 godina staru željeznu blagajnu s izraženim krunama i filirima kao novcem, stare reklame za Andol i Plivadon iz vremena u kojem je proizveden. Tu su zatim biste poznatih grčkih ljekarnika, ljekarničke posude, prepoznatljive stojnice, odnosno posude za čuvanje biljnih droga, preparata i sušenih biljaka, vage i druga oprema. Baš sav je namještaj u našoj apoteci pod zaštitom i moramo paziti na njega. Iako nam ladičice u ovim starim ormarima otežavaju posao zbog potrebe za prostorom, kad ljudi uđu u apoteku, sve to vide, čak se i slikaju unutra i pored te stare blagajne, bude nam drago što radimo baš ovdje. Puno ljudi voli te stare stvari i u njima uživa - kaže magistra Antonija Petrović, voditeljica ove ljekarne, u kojoj su čak i izlog i ulazna vrata od drvene stolarije sačuvane iz ranijih vremena.
Osim ove dvije brodske, još jedna ljekarna iz njihova sustava ima djelomično sačuvan starinski interijer. Riječ je o ljekarni u Donjim Andrijevcima, koja, osim namještaja, ima sačuvanu Knjigu privatnih recepata iz 1907., koju je vodio tadašnji ljekarnik Gustav Vidale.
- Nazivala se Ljekarna Svete Marije, a u njoj se danas, zahvaljujući magistru Cvetku Kelšinoviću, mogu naći i primjerci brošura koje su kupcima nudile razne tinkture za zubobolju, glavobolju, bolesti želuca, za kašalj, boje za kosu, parfeme i mirisne vodice od ruže i ljubičica, sapune, kreme i pomade za ljepotu - kazuje Ljerka Čiček, umirovljena djelatnica ove ljekarne, koja je u njoj radila od 1978. godine.
Najstarija ljekarna u Trogiru, ujedno najstarija u Europi, krajem prošle godine obilježila je 750 godina postojanja. Potvrda o prvoj ljekarni završila je u privatnoj arhivi nakon požara u Gradskoj vijećnici 1943. godine jer su oni koji su se zatekli u vrijeme izbijanja buktinje spašavali povijesnu građu, a među ostalima i pisani trag o ljekarni iz 1271. Od straha da netko ne dođe tražiti povijesne dokumente u to ratno vrijeme, vlasnici su je svojedobno čak bili zazidali.
Ljekarna, koja njeguje povijesno nasljeđe, bila je na nekoliko lokacija u središtu Trogira. U njoj, doduše, nema ništa sačuvano iz 13. stoljeća, ali ima namještaj s kraja 19. stoljeća, kao i mnoge predmete u stražnjim prostorijama koje su skrivene od očiju javnosti, poput teškog sefa obloženog tamnim masivnim drvom.
Skriva i mnoge stare posude za destilaciju, utege, preše, brojevne pečate... Sačuvane su i stare farmaceutske knjige, ali i mnoge bočice u kojima su se čuvali sastojci za pripremanje lijekova. Mnogi od tih sastojaka, poput žive, danas se u farmaceutskoj industriji više ne koriste, a koliko je što u bočici otrovno, otkrivao je ne samo natpis na njoj nego i boja natpisa. Tako je natpis za vrlo otrovne sastojke, poput upravo arsenove soli ili spomenute žive, koja se, primjerice, koristila i u kremama za lice, ispisan crnom bojom.
Kako je navedeno i u monografiji o povijesti ljekarništva u Hrvatskoj izdanoj u povodu 750. obljetnice od prvog spomena, o unutrašnjosti ljekarne, njezinu namještaju i rasporedu ništa se ne zna. S obzirom na to da je prvi spomen ljekarne zapravo javnobilježnički dokument o njezinoj prodaji, pretpostavka je da je ljekarna postojala i prije 29. rujna 1271. godine, no taj datum uzet je za obilježavanje Dan ljekarna u Hrvatskoj.
Ova najstarija ljekarna u Hrvatskoj nalazila se na glavnom gradskom trgu u Trogiru, no kuća u kojoj je bila smještena u 14. stoljeću je srušena kako bi se trg proširio i popločao. Nije poznato kamo je preseljena, a prva iduća lokacija spominje se 1426. godine. I tad je ljekarna bila na trgu, odnosno između trga i cimatorija pred katedralom.
Jedna od zanimljivijih ljekarničkih obitelji su Kreljutići, talijaniziranog imena Dalle Ale, odnosno Delalle, koji se dovode u vezu s poznatom engleskom plemićkom kućom Seymour of Somerset. Prema nekim izvorima, prvi Kreljutić spominje se još u 14. stoljeću, no u starim trogirskim maticama tek u 17. stoljeću. Ime mu je promijenio narod jer nisu mogli izgovoriti, pa su ga zvali po krilima na štitu grba.
Datiranje prve ljekarne u Rijeci složen je problem, no u zapisima gradskog notara Antuna de Reno Mutina, kao prvi 'apothecarius' koji se spominje u knjigama iz 1437. godine navodi se Antojino Petrusana iz Venecije. Naime, tad se još nije pravo moglo ni govoriti o pravim ljekarnama nego o travarima, koji su u svojim tipičnim 'butigama' držali priručne 'apoteke' i prodavali razne pripravke mimo gradskih liječnika.
U 'novijoj' povijesti dolazimo do jedne od najstarijih u Rijeci, nekadašnje Farmacia all' Arccangelo (1865.), u vlasništvu Giovannija Prodama iz Viždina u Istri. Otvorio ju je u prizemlju svoje kuće, na sredini Korza, gdje i danas, u svom izvornom obliku, nastavlja tradiciju poslovanja dulju od stoljeća i pol.
Prodam je bio opskrbljivač nadvojvode Josipa, što je bila izuzetna čast i znak povjerenja riječkom ljekarniku, inače članu Nacionalne akademije Francuske, u Italiji nagrađivanom za svoje kemijsko-farmaceutske proizvode medaljama 1. klase.
- Prodam je bio farmaceut, poznata, ugledna gradska ličnost. Osim što su ispred njegove ljekarne bili redovi kupaca, ona je bila mjesto okupljanja intelektualaca. Iz braka s kćeri iz poznate farmaceutske obitelji imao je dva sina, također farmaceute, od kojih je jedan bio prvi riječki pilot. Poslije njegove smrti ljekarnu je preuzeo njegov unuk - doznajemo od Marina Pintura iz riječkog Muzeja farmacije.
Od nekadašnjih 40-ak ljekarni na Kvarneru koje prostorom i antiknim namještajem uspješno odolijevaju svim promjenama vremena, uključujući poslijeratnu modernizaciju, ostalo je samo njih pet, od kojih je najdojmljivija Prodamova nasljednica - današnja apoteka Korzo na istoimenoj glavnoj šetnici.
- Uz sva dosadašnja renoviranja u ovoj ljekarni skoro potpuno je očuvan izvorni izgled. Uvijek se pazilo da sve ostane što autentičnije i zadrži formu. Nekih manjih detalja, poput staklenih stojnica s ubrušenim čepovima, više nemamo, ali izričaj je tu. Iako možda mala za današnje potrebe tržišta, i danas odiše nekom ugodnom retro atmosferom i lijepo je raditi u njoj - kaže Ivona Kalebić Miškulin, koja 24 godine radi u nekadašnjoj privatnoj, a danas nacionalnoj ljekarni u vlasništvu lanca Jadran.
Zanimljivo, spominje usput - u ovoj ljekarni nisu popularni selfieji turista nego starijih građana, tj. pacijenata, koji prepoznaju 'staru oficuru', s kojom se poistovjete i požele se u njoj slikati. Tu su zidni ormari s mnoštvom ladica, police s ogledalima, vitrine, prodajni pultovi od lakiranog drva, uredno složeno mnoštvo staklenih bočica s bijelim etiketama...
Naime, prethodnici današnjih riječkih apotekara trudili su se da im ljekarne izgledaju što ozbiljnije, dotjerujući ih, kako iznutra - popločenim kamenim sjajnim pločama, raskošnim tamnim ulaštenim namještajem gotovo umjetničke, ručne izrade..., tako i izvana - kićenim izlozima, ukrašenim pročeljem, uočljivim natpisom, gradskim grbom. Neke su nakon Drugog svjetskog rata ukrašavali čak i umjetničkim djelima... Tako je i Prodam, pri obnovi uređenja 1894., angažirao tadašnjeg uglednog riječkog slikara Giovannija Fumija da doda svoj 'štih'.
- Ujedno, Prodam je rano shvatio moć medijske eksponiranosti i nije žalio novca za reklamne poruke. One su zauzimale cijelu stranicu dnevnih novina, opširno navodeći djelovanje svojih najznačajnijih pripravaka i uputa za njihovu uporabu - ističe Pintur.
U prošlom su stoljeću riječke ljekarne svojim izgledom, proizvodnjom i ugledom odavale vrlo visoke standarde i ozbiljnost pristupa poslu, što se očituje ne samo u natjecanju riječkih ljekarnika s ostalim europskim sredinama nego i u nagradama i medaljama kojima su se kitili na međunarodnim natjecanjima.
- Ulje jetre norveškog bakalara (današnja omega), švedske kapljice za probavne tegobe ili alge za masažu i tad su se mogle naći u ponudi, no za propisani lijek, koji su farmaceuti ručno 'mućkali' u svojim ljekarnama, čekalo se i po dva tjedna. Nije tad pisalo ni podrijetlo ni sadržaj, a kamoli godina proizvodnje ili rok trajanja - zaključuje Pintur.
Najstarija zagrebačka ljekarna na adresi Kamenita 9 nastala je 1355. godine i kroz povijest se mijenjala u skladu s vremenom, no dio predmeta ondje su sačuvali. Isto vrijedi za više lokacija koje su nastajale u kasnijim razdobljima, no i danas živo svjedoče o važnosti ljekarničke struke na ovim prostorima.
POGLEDAJTE VIDEO: Najstarija zagrebačka ljekarna u Kamenitoj
Pokretanje videa...
VIDEO
- To je pogled u povijest, vrijeme koje se nikada neće ponoviti i ograničen je broj lokacija u svijetu koje se mogu podičiti s ovakvom tradicijom ljekarništva. Namještaj pojedinih ljekarni zaštićeno je kulturno dobro. Važni zagrebački punktovi oblikovani su upravo gradnjom palača ili zgrada u kojima su bile ljekarne, službene prostorije ili stanovi ljekarnika. Bilo je točno propisano kako ljekarna treba izgledati. Osim oficine, prodajnog dijela s pultom i blagajnom, ljekarne su morale imati i laboratorij, ured ljekarnika te prostorije za pohranu ljekovitog bilja. Izgled ljekarni odavao je bogatstvo i ukus vlasnika, nerijetko sadržavajući simbol prepoznatljivosti njihovih ljekarni ili proizvoda - objašnjava ravnateljica Gradske ljekarne Zagreb Nadica Jambrek, mag.pharm.
Ističe kako svjedočimo nestajanju takvih prostora zbog modernizacije i suvremenog načina života.
- Nekad je farmacija bila pomalo mistična struka, i farmaceutska znanja obavijena velom tajne, ljekarnička znanja rezervirana za nekolicinu. Većinom se radilo o lijekovima biljnog i životinjskog porijekla te su se koristile tvari poput sumpora, arsena i žive, i to je većinom moralo biti u zatvorenim ormarima i ladicama, skriveno od svjetlosti i pogleda. Nije jednostavno pomiriti težnje za očuvanjem starih ljekarni sa suvremenim načinom života i ljekarništvom modernog doba koje zahtijeva veće i otvorenije prostore, drugačije materijale ili boje namještaja. Suvremeno ljekarništvo zahtijeva i raznoliku ponudu u svakoj ljekarni. Prije 100 godina pacijenti su strpljivo pričekali drugi dan dok im ljekarnik ne izradi traženi lijek ili kremu - ističe naša sugovornica dodajući kako danas suvremeno ljekarništvo nudi niz gotovih pripravaka i kupci nisu spremni na čekanje, a ujedno je ponuda tih pripravaka nezamislivo veća u odnosu na početke.
- Kapaciteti starih ljekarničkih prostora uglavnom su manji i teško mogu zadovoljiti svakodnevne upite. Srećom, naši ljekarnici koji rade u starim ljekarnama pažljivo prate novosti na tržištu i međusobno dobro surađuju pa mogu brzo ispuniti sve potrebe kupaca - ističe mag. Jambrek i kaže da unatoč očuvanju povijesne vrijednosti, ljekarne u starim prostorima nude jednake usluge kao što je to i u suvremenim zdanjima.
- Većina građana shvaća i cijeni vrijednost ovih starih ljekarni. Najčešće ćete čuti komentare poput 'ne dajte da vas preurede, ovo je nešto posebno!'. Naši ljekarnici koji rade u ovim ljekarnama, bez iznimke, ponašaju se s poštovanjem prema raritetnom namještaju, poštuju duh starine, ali djeluju prema suvremenim postulatima struke. Građani su oduševljeni starim izvornim namještajem jer većina privatnih ljekarni su novijeg datuma i modernog uređenja stoga ne viđaju takav interijer često - kaže mag. Jambrek.
Pojasnila je i kako takav ambijent ima veliki turistički potencijal, no on se još ne iskorištava u mjeri u kojoj bi mogao i trebao.
- Potencijal postoji i uvelike je iskorišten u najstarijoj zagrebačkoj ljekarni 'K crnom orlu' tijekom Noći muzeja, ali i tijekom običnih radnih dana kad turisti zalaze u tu Gradsku ljekarnu na Kamenitim vratima kako bi se slikali ili od ljubaznih kolegica saznali više o povijesti ljekarne. Također, potencijal postoji i u drugim Gradskim ljekarnama s povijesnom vrijednošću koje bi se mogle uključiti u turistički vođene ture po Zagrebu kako bi posjetiteljima približili i taj dio naše povijesti i kako bi mogli kupiti originalne i zanimljive suvenire poput Grožđane masti - zaključila je mag. Jambrek.
1. K Crnom orlu, Kamenita 9
- Najstarija sastavnica Gradske ljekarne Zagreb spominje se 1355. godine, a to je nakon otvaranja ljekarni u Trogiru i Ljekarne Male braće u Dubrovniku. Ljekarna u Kamenitoj ulici 9 postoji i neprekidno radi od 1355. godine. Tijekom povijesti ljekarna je bila uglavnom u vlasništvu stranaca. Tek su u ranijoj prošlosti gornjogradsku ljekarnu u zakup uzimali i domaći ljekarnici. Zanimljiva je činjenica da je tek u dvadesetom stoljeću vlasništvo gornjogradske ljekarne preuzela Vjera Rojc kao prva žena u povijesti vlasništva ljekarni na našem području. U povijest gornjogradske ljekarne sjedinile su se struka i umjetnost, od proizvodnje lijekova i specijaliteta do arhitekture, unutarnjeg uređenja i inventara ljekarne, umjetničkih djela i maštovito osmišljenog dizajna reklamnih slogova - objasnila je mag. Jambrek.
2. K Svetom Trojstvu, Ilica 43
- Ovu ljekarnu je 1899. godine osmislio arhitekt Vjekoslav Bastl u objektu koji je objedinjavao prostor ljekarne i prostor za stanovanje ljekarnika i njegove obitelji. Tijekom povijesti prvobitno secesijska zgrada se mijenjala te je otučena fasada sa bogatim ornamentima i reljefom Sv. Trojstva. Nije se očuvao ni secesijski namještaj, no uspjeli smo sačuvati originalne keramičke podne pločice - kaže mag. Jambrek.
3. K Zrinjskomu, Zrinjevac 20
- Kuću Halm na Zrinjevcu su sagradili 1859. godine i riječ je o najstarijoj sačuvanoj stambenoj kući ondje. Ljekarnu su otvorili 1890. godine pod nazivom Kraljevska dvorska ljekarna koju je 1894. godine kupio Hinko Bodjovin. On je ujedno bio i slikar, kolekcionar te ljubitelj umjetnosti. On je naslikao sliku Nikola Šubić Zrinjski pred vratima sigetske tvrđave koju je izradio u tehnici ulja na limu prema originalu Bele Čikoša Sesije te je izložio u staklenoj vitrini kraj glavnog ulaza, gdje stoji i danas. Unutrašnjost ljekarne je do danas uglavnom sačuvana, a prostorom dominiraju veliki ljekarnički ormari - kaže mag. Jambrek.
4. K Svetom Antunu, Ilica 301
- Lokacija ove ljekarne nije izvorna i na toj adresi se nalazi od 1944. godine, no dio namještaja su prenijeli s prve lokacije. Originalno, ova je ljekarna otvorena 1925. godine i sačuvali smo ljekarničke ormare s natpisima na ladicama i tajnim pretincima kao i dio porculanskih stojnica, vage, laboratorijski dnevnik i stručne knjige iz prve polovice 20. stoljeća. Oficina je potpuno opremljena namještajem od tamnog drva iz bidermajer stila, dok je secesijski namještaj sačuvan u pomoćnoj prostoriji. Autentični interijer je ipak do danas dobro sačuvan - komentirala je mag. Jambrek.
5. Ilica 150
- Vrlo smo ponosni što smo uspjeli sačuvati namještaj iz novouređene ljekarne u Podsusedu i uklopiti ga u inventar ljekarne u Ilici 150. Zgrada na adresi Ilica 150 izgrađena je 1904. godine te je upisana u Registar kulturnih dobara RH. Ljekarnički namještaj vraća nas u rane godine prošlog stoljeća, u razdoblje između dva svjetska rata, dok nanizane stare ljekarničke posude i motivi arhaične ljekarničke baštine utiskuju pečat proteklog vremena. Umjesto novih dekoracija, izložen je stari ljekarnički fundus koji je sačuvan i zaštićen kao pokretno kulturno dobro - zaključila je ravnateljica Jambrek.
Cijenjeni pripravci
Voditeljica ljekarne u Kamenitoj, univ.mag.pharm. Maja Vugrinec, kaže kako su njihovi pripravci bili vrlo cijenjeni.
- Kućni specijaliteti koji su se izrađivali u laboratoriju unutar ljekarne prodavali su se u ljekarni ili isporučivali poštom, te su ih prezentirali na raznim sajmovima. Među najpoznatije patentirane specijalitete ubraja se niz lijekova - kazala je navodeći njihova imena i svrhu.
REUMATIS-lijek protiv kostobolje, reume i gihta
REMOVAL-za liječenje kožnih bolesti
MODRILO ZA LIJEČENJE DOMAĆIH ŽIVOTINJA
Želučane MARKOVE KAPLJICE protiv raznih crijevnih tegoba
Želučani čaj Dr. Havličeka
IRON protiv slabokrvnosti
LACTOSOT-koji treba uzeti kod upale dišnih puteva, kašlja i tuberkuloze
SANITAS-protiv kurjih očiju
MIGRAEN-ulje protiv glavobolje
SIQUID-sredstvo protiv znojenja nogu
AZELLA-protiv ozeblina
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
