Inženjerka molekularne biologije Marijana Ćisko razvila je neopasan dezinficijens kojim čak definficiraju infektivni materijal u bolnicama. Proizvodnja im je eksplodirala, ali napočetku svog puta su i bankrotirali...
HRVATSKA PAMET
Domaći izum: 'Naš dezinficijens ne šteti ni djeci ni životinjama'
Znate one pčelice iz Međimurja? Da su ratari koristili naše proizvode, pčele ne bi uginule. Pomalo sjetno rekli su nam na izlasku iz svog ureda Marijana Ćiško i Antonio Čulina.
Prije toga proveli smo više od sat vremena i pričali o njihovu sredstvu za dezinficiranje koje ne šteti okolišu i koje od pojave korone naveliko koristi Civilna zaštita, policija, Carina, u bolnicama, ali i u tvornicama hrane, hotelima, školama, vrtićima, posebno u domovima za starije i nemoćne te brojnim tvrtkama.
Znajući kakav proizvod imaju u rukama, k tome još i neškodljiv, testirali su ga i na usjevima pšenice umjesto pesticida te dobili izvanredne rezultate. I otud sjeta na pomisao na neviđeno trovanje 60 milijuna pčela u Međimurju zbog kojeg se diže i kaznena prijava.
U razgovoru s ovim entuzijastičnim dvojcem, osjetili smo kako duboko u sebi prije svega nose brigu za okoliš i zdravlje, a tek onda osjećaj za prodaju.
A prodaja im je zaista krenula, još prije korone, a pandemija je sve podigla samo na daleko višu razinu. No njihov dezinficijens Genox nije kao ostali, nema u sebi alkohola, nije zapaljiv, nema drugih kemikalija koje štete, nego je tehnologija koju koriste takva da je on potpuno bezopasan i ima čak, laički rečeno, suludo dobra svojstva.
- Testirali smo naš dezinficijens na polju pšenice i imali smo fantastične rezultate. Nisu se pojavljivale bolesti jer naš proizvod ubija i viruse, bakterije, plijesni, spore, gljivice... Bez pesticida usjev je bio zdrav! A pritom nismo naštetili prirodi, pšenica je potpuno jestiva, a bolesti jednostavno nije bilo, na pšenici je život I dalje postojao, bubamare, leptirići i ostali kukci kojima Genox nije uopće smetao – govori Marijana.
Kaže da su to napravili i na vinovoj lozi te se pokazalo da priča drži vodu i za sve ono što napada lozu – pepelnica, plamenjača, posebno oštećenja nakon tuče.
Govoreći sve to Marijana je doslovno otvorila usta i našpricala svoje dezinfekcijsko sredstvo da dokaže da je neškodljiv.
Otvorili smo širom oči jer što je to što se može progutati, a da ubija viruse, bakterije, plijesni, gljivice?
Nadovezao se i Antonio Čulina, njen suprug, a u glazbenim krugovima dobro poznati bluzer staroga kova koji je nekad bio neizostavna postava u zagrebačkom kultnom BP Clubu.
- Imao sam jednom upalu desni i nisam znao što napraviti, a da brzo riješim problem. Moji su me radnici podsjetili da proizvodimo bezopasan dezinficijens i rekli da promućkam usta s time. Ako je upala, onda ima i nekih bakterija. I jesam. Sutra više nije bilo upale, sve se smirilo. Jasno, kako mi nije to palo na pamet? Mi imamo nešto što ubija uzročnike upala i bolesti, a nisam se sam na prvu sjetio da to iskoristim za svoju upalu – smije se Antonio.
Ovakvu priču koja zvuči više kao da je izašla iz nekog japanskog hi-tech laboratorija, a ne iz male proizvodnje u Velikoj Gorici najbolje ispričati ispočetka.
Marijana je diplomirani inženjer molekularne biologije, odavno je poznavala mnoge sustave dezinficiranja, znala je i mehanizme na koji se ljudsko tijelo brani od infekcija te je jednostavno imala ideju kako da poveže biologiju i prirodnu obranu tijela od infekcija na svakodnevni život.
Godinama je razvijala tehnologiju koju je i zaštitila imenom Aquagen.
- Nisam ja ništa novo izmislila. Mnogi su vani koristili dijelove raznih rješenja i sustava za dezinfekciju, ali nitko nije osmislio od početka do kraja proizvodni proces kako bi na kraju dobili kompletan proizvod koji se može koristiti vrlo široko za dezinficiranje. Ja sam prionula poslu prije 13 godina. Put je bio mučan. Antonio je uložio svu svoju imovnu u moju zamisao. Njemu sam izložila detalje, a on je shvatio da zaista imam 'ono nešto', shvatio je da apsolutno imam nešto veliko i položio svu svoju vjeru, ali i svoje novce u mene. Svirao bi na koncertima, a prihod bi ulagao u posao jer je znao da moj dezinficijens vrijedi. Ali po putu smo i više puta bili pred zidom, na bubanj stavili sve što imamo. I na kraju uspjeli ipak – kaže ova molekularna biologinja.
Vodeći se principom da priroda ima rješenja za sve ono što nam može štetiti ako gledamo na patogene mikroorganizme, krenula je za time da stvori proizvod koji će riješiti problem iz prirode – uzročnike bolesti, ali da neće pritom naštetiti životu – čovjeku prvenstveno, a također i životinjama i okolišu.
Kao stručnjakinja za biologiju znala je kako tijelo reagira na prvu pojavu virusa i bakterija, kakvi se postupci pokreću na razini stanice i to je primijenila u razvoju svog proizvoda.
'Artiljeriju' koju stvara vlastito tijelo za obranu, iskoristila je u tehnološkom postupku od 13 koraka te proizvela nešto što napravu zvuči futuristički, nevjerojatno i što je izuzetno primjenjivo na sve sfere života – od proizvodnje hrane na polju, do tvornica hrane, tretman zraka i pitke vode, od domova zdravlja do sterilizacije infektivnog bolničkog otpada.
- Da, već godinama se sav infektivni materijal iz bolnica sterilizira našim sredstvom, a posebno sada uslijed Covida. Zapravo, posao nam je krenuo izuzetno dobro još prije pandemije, a u trenutku izbijanja korona virusa, kad je nastala nestašica alkohola, sve je doslovno eksplodiralo – kaže naša sugovornica.
Moramo potvrditi i to da smo primijetili da na ulazu u zagrebački Botanički vrti stoji upravo njihovo sredstvo za dezinfekciju koje ima baš sve certifikate države i prošao je sva potrebna laboratorijska ispitivanja.
- Radili smo ispitivanje u akreditiranom hrvatskom laboratoriju želeći dokazati djelotvornost Genoxa na otporne patogene bakterije. Jednom sam prilikom razgovarao s doktorom iz toga laboratorija te sam ga pitao što znači taj broj bakterija koji Genox treba eliminirati? Doktor mi je objasnio da je u uzorku dovoljno bakterija da se 'potaraca' cijela Velika Gorica. Nakon završenog testiranja s našim Genoxom, više nije bilo bakterija, sve je bilo sterilno – govori Antonio koji je i sam impresioniran onime što je stvorila njegova supruga.
A sami sastojci Genoxa su toliko jednostavni da ih je teško deklarirati.
- Veliki problem dezinficijensa je što oni hlape, a kad ishlape kreće ponovno namnažanje bakterija i organizama. Ali naše sredstvo ne hlapi i tako satima nakon primjene još uvijek aktivno ubija uzročnike bolesti. Štoviše, ogroman problem su spore iz kojih i nakon vrlo dugog vremena razvijaju uzročnici bolesti. A naše sredstvo djeluje i na spore – kaže nam.
Zamolili smo da pobroje što sve njihov proizvod ubija – lista je bila podugačka:
Pseudomonas aeruginosa, Salmonella typhimurium, Legionella sp., Escherichia coli, MRSA, Klebsiella pneumoniae, Bacillus subtilis var niger, Candida albicans, Clostridium difficile, Listeria monocytogenes koja je najveći uzročnih smrtnosti od trovanja hranom i dr.
Na to sve imaju laboratorijske dokaze i certifikate. Tajne svog proizvoda ne otkrivaju, ipak su na tome radili jedno desetljeće, ali zbog iznimnih svojstava već odavno je domaća prehrambena industrija počela koristiti njihova sredstva za dezinfekciju svojih postrojenja. Od Cromarisa, PIK Vrbovca, Arbacommercea, Osatina grupe, PP Orahovice, pa do hotelskih lanaca koji su ih uzeli pod svoje.
A svaka suradnja iznjedrila je i anegdote.
- Bili smo u hotelu gdje smo direktoru hotela prezentirali naš proizvod. Pošpricali smo pećnicu našim Genoll eko deterdžentom i ostavili. Naišla je kuharica i uvalila pladanj s mesom unutra. Kad je shvatila da smo mi pošpricali pećnicu, problijedila je. Ali mi smo se nasmijali i rekli da može slobodno pladanj premjestiti u drugu pećnicu jer naš proizvod nije otrovan – smije se Marijana.
U ovoj dobroj priči o uspjehu male tvrtke koja je mukotrpnim zalaganjem dobila svojih pet minuta na pozornici, naši sugovornici najavljuju da se upravo spremaju pokrenuti izgradnju proizvodnog postrojenja u gradu Pleternici u Slavoniji u poduzetničkoj zoni, odakle je naša sugovornica rodom.
Tamo su ih objeručke prihvatili i dali svu potporu kako bi proizvodnja krenula što prije. Sama korona donijela im je strahovito puno narudžbi, ali odlučili su se da ništa neće izvoziti nego da će prvo sve ponuditi u Hrvatskoj, Civilnoj zaštiti, zdravstvu i stožerima.
Ipak, kako su ih prepoznali i tko je to bio?
- Direktor jednog velikog trgovačkog lanca u Hrvatskoj došao je na posao i pitao svoje ljude 'dobro, što je to Genox? Kuća mi je puna tih proizvoda, gospođa koja čisti kuću ih stalno kupuje i zašto mi to nemamo na svojim policama?' Uskoro su nas stavili u prodaju u svoje trgovine, a onda su se javili i svi ostali – iskreni su naši sugovornici.
Bilo je to prije pandemije i tada im je posao zaista krenuo. Suradnja s kozmetičkim i farmaceutskim industrijama također je otvorila nova vrata primjene našega programa.
U razgovoru s njima priča se širi na sve strane jer je njihov dezinficijens našao mnoge primjene. Pa saznajemo i za biofilm. Na prvu pitamo o čemu se radi.
- Mnogi u proizvodnji, posebno u prehrambenoj industriji, imaju probleme s biofilmom, to su kolonije bakterija (npr. Listeria) koje međusobno imaju podijeljenu ulogu. Oko tih kolonija stvara se zaštitni film koji štiti tu koloniju. Takve nakupine bakterijskih kolonija mogu se javiti na površinama i u cjevovodima u proizvodnji, primjerice hrane (mlijeka, sladoleda, pića). A onda te cijevi treba prazniti, prati s agresivnim kemikalijama od kojih većina uopće ne djeluje na biofilm. Potom opet treba dobro ispirati površine od tih kemikalija. Na kraju često taj biofilm ostane čitav ili se malo načne pa se bakterije iz njega šire na druga mjesta ili u proizvod što je jako opasno. Ali naš proizvod razara takav biofilm i ne trebaju nikakve dodatne kemikalije. To su strahovite uštede vode, preko 60% jer nema ispiranja cijevi nakon naših eko proizvoda kao kod ubacivanja svake agresivne kemikalije. Sve se riješi jednim ispiranjem s našim proizvodom – govori Marijana.
Također, kaže da su ogromne uštede i na edukaciji djelatnika za rukovanje opasnim i otrovnim tvarima jer njihov dezinficijens ostali proizvodi takve tvari ne sadrže te ne podliježu ADR-u i tim propisima.
- Ako netko radi s kemikalijama, za to treba biti i obučen. To košta. Genox nije opasan, kao niti naši drugi proizvodi, ako ga netko slučajno i popije ili polije po sebi, ništa mu neće biti. Ljudi vole raditi sa sigurnim proizvodima, imaju puno bolji učinak i motivaciju, nego kad su u strahu od agresivnih kemikalija jer čovjek uvijek može pogriješiti, ali je lakše ako zna da si ne može naštetiti. I tu su uštede strahovite – govori nam.
Imaju oni i priču iz Gunje nakon poplava gdje su se ronioci tuširali Genoxom nakon izranjanja iz poplavne vode. Ovaj dvojac donirao je Genox u bocama od vode od sedam litara, a onda su ljudi slučajno zamijenili boce.
- Naravno, to nije bilo opasno jer Genox nije otrovan, ali to ne znači da je namijenjen za piće, ali u slučaju nekakve situacije gdje čovjek može pogriješiti, dobro je znati da nema većih problema - kaže Marijana.
Teško je pobrojati sve što smo čuli od naših sugovornika, pa i to da se njihovi proizvodi mogu sigurno koristiti čak za dezinfekciju vodonosnika jer ne ostavljaju nikakve štetne tvari u prirodi, pa čak i zrak u kojem na dulje vrijeme ubijaju viruse i bakterije.
A njihova Aquagen tehnologija koju koriste iskorištava prirodna svojstva vode u kombinaciji s fizikalno-kemijskim zakonima i mikromembranskom tehnologijom. Njihov proizvod je biorazgradiv, nema opasnih kemikalija, ekološki je siguran, a uštede su mjerljive na svim razinama.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
