Za Hrvatsku je ovo odlična vijest jer se četvrtina svih smrtnih slučajeva pripisuje rizicima povezanima s prehranom. Naši građani znatno više od prosjeka EU umiru od bolesti srca, raka, moždanog udara i dijabetesa
U DANSKOJ JE UPALILO
Najštetniji sastojak hrane: EU ograničava količinu trans masti
Europska unija donijela je zakonsko ograničenje razine umjetnih trans masnih kiselina u prehrambenim proizvodima te, a odluku pozdravlja hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan koja napominje da je riječ o pojedinačno najštetnijem sastojku hrane, priopćio je ured zastupnice.
Transmasti su vrsti nezasićenih masnih kiselina koja je izuzetno štetna za zdravlje, pogotovo krvožilnog sustava. Njihova upotreba je vrlo raširena jer su jeftine i dugotrajne, a najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj i prženoj brzoj hrani no od travnja 2021. njihova maksimalna količina u prehrambenim proizvodima će biti ograničena na dva grama na 100 grama masti, navodi se u priopćenju.
- Za zakonsko ograničenje trans masti lobiram već dugo i oduševljena sam ovom odlukom. Proizvođači i uvoznici hrane imaju još godinu i pol da se pripreme za nova pravila. Za Hrvatsku je ovo odlična vijest jer se četvrtina svih smrtnih slučajeva pripisuje rizicima povezanima s prehranom. Naši građani znatno više od prosjeka EU umiru od bolesti srca, raka, moždanog udara i dijabetesa, što su bolesti koje se povezuju s prekomjernim unosom trans masti - kazala je dr. Biljana Borzan, članica odbora za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta citirajući podatke iz nedavno objavljenog izvještaja o stanju zdravlja i zdravstva u EU.
Prema tom izvještaju gotovo je svaka peta odrasla osoba u Hrvatskoj 2017. bila pretila, što je više od prosjeka EU-a (18 posto u odnosu na 15 posto. Pretilost je sve veći problem i kod djece, u razdoblju 2013.–2014. dosegla je 16,5 posto, što je znatno povećanje u odnosu na razdoblje 2001.–2002.
- Zdravstveno stanje nacije je loše i ne popravlja se, kao društvo trpimo veliku štetu u vidu preranih smrti, obiteljskih tragedija, troškova zdravstva i izgubljene radne produktivnosti. To se neće promijeniti polurješenjima poput ad hoc poreza, potrebno je djelovati preventivno, sveobuhvatno i pratiti europske trendove, poput dobrovoljnog označavanja nutritivne vrijednosti hrane tzv. „semafor” sustavom - smatra hrvatska europarlamentarka.
Borzan je sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) u Europskom parlamentu organizirala konferenciju o potrebi promjena u proizvodnji hrane i jedan od zaključaka je bio da se na razini EU mora donijeti zakonsko ograničenje udjela trans masti. Države članice EU poput Danske, Mađarske i Austrije su donijele slična nacionalna ograničenja, a Europski parlament je 2016. donio rezoluciju kojom podržava takve mjere, stoji u priopćenju.
- Danska je ograničenje donijela još 2003. i nakon tri godine počeo je opadati mortalitet od kardiovaskularnih bolesti. U posljednjih deset godina ta zemlja ima najveći pad slučajeva srčanih bolesti u EU. Nije tome pridonijelo samo zakonsko ograničenje, već i kvalitetno provedena informacijska kampanja. Nažalost, većina hrvatskih građana uopće ne zna što su, odnosno kako na zdravlje djeluju trans masti - upozorila je Borzan.
Borzan je financirala anketno istraživanje koje pokazuje da građani RH nisu upoznati s problematikom trans masnih kiselina. Tek 25 posto ispitanika smatra da imaju negativan efekt na zdravlje, 52 posto ne zna ili nema stav, a čak 22 posto misli da pozitivno utječu na zdravlje, podsjeća ured zastupnice. (bs)
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
09:49
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
