Najsmrtonosnije bolesti koje se prenose hranom prema WHO-u

Ovo izvješće temelji se na procjeni mikrobiološkog rizika, a rezultati pokazuju da je norovirus glavni uzročnik bolesti koje se prenose hranom.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:33

Zdrave namirnice | Video: 24sata/pixsell

Prema izvješću Zajedničkog stručnog sastanka o procjeni mikrobiološkog rizika (JEMRA), koje je objavljeno u prosincu 2024., norovirus uzrokuje 125 milijuna slučajeva bolesti izazvanih hranom diljem svijeta i odgovoran je za oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje. Iako je uglavnom povezan s gotovom hranom, smrznutim bobičastim voćem i školjkama, norovirus se može širiti kroz cijeli prehrambeni lanac. Najčešći simptomi ovog virusa uključuju proljev, povraćanje, mučninu i bolove u trbuhu, no mogu se pojaviti i dodatni simptomi poput groznice, glavobolje i bolova u tijelu. Osobe koje su najviše ugrožene su djeca mlađa od pet godina, starije osobe i one s oslabljenim imunološkim sustavom, koje mogu širiti virus dulje vrijeme.

RASTE BROJ OBOLJELIH Bliži se vrhunac sezone gripe: Simptomi dolaze već u par sati

Zbog svoje izuzetne zaraznosti, norovirus izaziva brojna izbijanja bolesti koja mogu biti teško kontrolirana, s obzirom na to da čak i minimalna kontaminacija može dovesti do velikih epidemija. U Sjedinjenim Američkim Državama, norovirus uzrokuje oko 2500 slučajeva izbijanja bolesti povezanih s hranom svake godine, što čini čak 58 % svih bolesti koje se prenose hranom u toj zemlji.

Drugi virus koji se našao na listi među najčešćim uzročnicima smrtonosnih bolesti koje se prenose hranom je hepatitis A. Prema izvješću, hepatitis A uzrokuje oko 14 milijuna slučajeva bolesti izazvanih hranom i odgovoran je za 28.000 smrtnih slučajeva na globalnoj razini svake godine. Prijenos hepatitisa A također je povezan s globalnom trgovinom hranom, a najčešći izvori infekcije uključuju školjke, smrznuto bobičasto voće i gotovu hranu. Zanimljivo je da postoje značajne regionalne razlike u učestalosti slučajeva hepatitisa A koji se pripisuju hrani, što ovisi o prevalenciji bolesti u određenim područjima i upotrebi cjepiva. Zbog toga je važno povećati usklađenost s međunarodnim standardima, kao što su dobre poljoprivredne i higijenske prakse, kako bi se smanjio globalni prijenos ovog virusa.

DOBRO JE ZNATI Evo kada tijekom života treba obaviti koje liječničke preglede

Na trećem mjestu nalazi se hepatitis E, virus koji je jedinstven među virusima koji se prenose hranom jer je zoonotski, odnosno prenosi se sa životinja na ljude. Glavni nositelji hepatitisa E su mnoge životinje, naročito svinje, koje mogu biti asimptomatski nositelji. Hepatitis E može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, osobito kod osoba s postojećim zdravstvenim stanjima, te može dovesti do teških bolesti poput ciroze jetre i neuroloških oštećenja. Osim toga, hepatitis E može se prenijeti konzumacijom nedovoljno kuhanih svinjskih proizvoda, poput jetre, sirove kobasice koja sadrži jetru ili krv, te jetrenih pašteta. Premda ne postoji globalna procjena točnih brojeva slučajeva hepatitisa E povezanih s hranom, izvješće sugerira da su prethodne procjene u nekim zemljama bile preniske, a potrebno je bolje razumijevanje širenja ovog virusa.

Najraširenije virusne bolesti koje se prenose hranom:

Osim ovih glavnih virusa, brojni drugi virusi poput astrovirusa, sapovirusa, enterovirusa, crijevnog adenovirusa i rotavirusa također mogu uzrokovati bolesti povezane s hranom. Međutim, za ove viruse još uvijek nema dovoljno podataka kako bi se točno rangirala hrana koja bi mogla biti kontaminirana. Iako je broj smrtnih slučajeva izazvanih ovim virusima manje jasan, njihov potencijal za širenje bolesti ne smije se zanemariti.

Unatoč alarmantnim brojkama, autori izvješća ističu da bi poboljšani nadzor i bolje izvještavanje mogli značajno pomoći u smanjenju širenja ovih bolesti. Stručni odbor preporučuje zemljama članicama da razviju kapacitete za obuku i metode otkrivanja virusa u hrani i okolišu. Takav pristup može poboljšati znanje o povezivanju bolesti s određenim vrstama hrane, podržati analizu rizika te pomoći u smanjenju broja bolesti koje se prenose hranom.

Kroz odgovarajuće globalne akcije moguće je smanjiti prijetnje koje ove virusne bolesti predstavljaju. Klimatske promjene, rast svjetske populacije i globalizacija lanaca opskrbe hranom povećavaju rizike od širenja ovih bolesti. Stoga je od ključne važnosti poduzeti konkretne korake kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva i spriječilo daljnje širenje zaraza.

OGROMAN PORAST POTROŠNJE Stručnjaci: Trošimo previše antibiotika. I to uzima živote

Za kraj, poboljšanje osposobljavanja i efikasnija detekcija ovih virusa mogu spasiti milijune života diljem svijeta, čime bi se značajno smanjio globalni zdravstveni teret povezan s bolestima koje se prenose hranom.