Najmlađe posjećuju kralj Baltazar i deve mudraca

Rođenje malog Boga - Isusa, od čega potječe i riječ Božić, danas slave i nekršćani kao tradicijski obiteljski blagdan. Uz kićenje jelke, odlaska na polnoćku, pjevanja pjesama i darivanja, brojne zemlje svijeta njeguju vlastite običaje kojima obilježavaju blagdane. Tako će djeca u Venezueli večer prije Sveta tri kralja (6. siječnja) pokraj kreveta ostaviti slamu koju će tijekom noći zamijeniti darovi. Mališani vjeruju kako su ih ostavili mudraci i njihove deve. Probude li se s crnom mrljom na obrazu, znači da ih je etiopski kralj Baltazar poljubio dok su spavali. Dan uoči Božića ukrajinska "sviata vechera" započinje pojavom prve zvijezde na istoku koja simbolizira put Sveta tri kralja. U Libanonu se dva tjedna prije Božića sade sjemenke slanutka, pšenice, boba i leće kako bi izrasle u nezaobilazan blagdanski ukras.
BLAGDANI PROTJEČU UZ PJESMU
Na zapadnoj obali Afrike, u Gani, pripreme za Božić započinju kao i u Hrvatskoj, četiri tjedna prije. Blagdansko vrijeme podudara se sa sezonom berbe kakaa. Na Badnjak djeca hodaju ulicama pjevajući božićne pjesme te ponavljajući rečenicu: "Isus dolazi, Isus dolazi, on je blizu!". Navečer se odlazi u crkvu, koja je bogato ukrašena božićnim zelenilom, palminim granama i svijećama. Božić započinje pjesmom. Djeca i stariji maskirani u anđele obilaze najbliže susjede. Uvečer se obitelji okupljaju na svečanoj večeri te izmjenjuju darove.
PROSLAVA BOŽIĆA UZ ZOBENU KAŠU
Advent u Rusiji započinje u studenom i traje 40 dana. Pripadnici ruske pravoslavne crkve Badnjak slave 6., a Božić 7. siječnja. Badnja večera je posna, ali izrazito bogata. Glavno jelo je kutya - zobena kaša. Priprema se od žita, koje simbolizira besmrtnost, te meda i maka koji donose sreću, uspjeh i odmor.Obitelj zobenu kašu jede iz iste zdjele što simbolizira zajedništvo. Svećenik posvećuje domove prskanjem svete vode po svakoj prostoriji.
ČARAPA JE SPASILA DJEDOVE ZLATNIKE
Vješanje čarapa na police od kamina potječe iz Velike Britanije. Priča kaže kako je Djedu Božićnjaku, dok se spuštao niz dimnjak, iz džepa ispalo nekoliko zlatnih novčića. Bili bi zauvijek izgubljeni u otvoru za pepeo da se nisu zaustavili u čarapi koja se sušila pokraj vatre. Zbog toga na Badnjak djeca u Velikoj Britaniji vješaju čarape u nadi da će ujutro u njima pronaći darove.
BOŽIĆ NIJE SAMO ZA ONE KOJI VJERUJU
U Japanu se Božić slavi po uzoru na Zapad premda nisu kršćanska zemlja. Prigrlili su ideju razmjenjivanja darova, pripremanja purice, kićenja božićnog drvca, pjevanja pjesama te ukrašavanja doma imelom i božikovinom.
I BOŽIĆNA KOZA DJECI DONOSI DAROVE
U Finskoj se Djed Božićnjak naziva Joulupukki, "božićna koza". Ime potječe od stare tradicije prema kojoj su se ljudi odijevali u kozju kožu te kružili kućama jedući ostatke božićnih jela.
U SLATKIŠU SKRIVENA NEVINOST I PATNJA
Djeci u SAD-u na Božić se daruju slatki štapići. Iako se danas prodaju u svim bojama i različitih okusa, tradicijski su crveno-bijeli. Prvi je navodno napravio proizvođač slatkiša iz Indiane kako bi demonstrirao svoja kršćanska vjerovanja. U njemu je povezana simbolika nepokolebljive religije (štapić je vrlo tvrd za jelo), nevinosti (bijele pruge) i patnje (crveni dio slatkiša).
>> "Tihu noć", u originalu "Stille Nacht" uglazbio je Franz Gruber, a stihove napisao Josef Mohr
>> Engleska riječ "Christmas" dolazi od "Christ's mass" (Kristova misa), a utjecajem engleskog jezika proširila se i kratica "xmas"
>> Na Tajvanu se Božić neslužbeno slavio zato što je slučajno toga dana, 25. prosinca 1947., potpisan ustav Republike Kine
>> Prvi kršćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs. Božić se počeo slaviti u Rimu u 4. stoljeću (u izvorima se navodi 336.)