![Moramo usporiti: Šume nestaju zbog neprirodnog uzgoja mesa](https://img.24sata.hr/qhndnN1KIKC5NxshhM0LwlEfaN8=/414x267/smart/media/images/2016-38/2015-11-06t102811z_1247030555_gf20000048085_rtrmadp_3_austria-weather.jpg)
Gotovo 23 posto stakleničkih plinova stvara se proizvodnjom hrane. SAD proizvede osam puta više hrane od prosjeka, dok 800 milijuna ljudi gladuje
Lifestyle
Komentari 12Gotovo 23 posto stakleničkih plinova stvara se proizvodnjom hrane. SAD proizvede osam puta više hrane od prosjeka, dok 800 milijuna ljudi gladuje
Svijet crpi sve više energije kako bi se zadovoljile današnje potrebe i živio ubrzan moderan život. Sindrom “Veliki ljudi, mali planet” uzeo je maha.
- To je termin koji koristim za opisivanje današnjeg vremena, u kojem je ljudski utjecaj dominantan izvor promjena u ekosustavu - kaže Mike Berners-Lee, profesor na Sveučilištu Lancaster i autor knjige “There Is No Planet B: A Handbook for the Make or Break Years”.
- Manja potrošnja energije i sprečavanje klimatskih promjena osnovni je korak koji treba poduzeti kako bismo spasili svijet. To uključuje odbacivanje navika kao što su potrošnja plastike, goriva, nepotrebna kupnja, uzimanje hrane za van i slično - tvrdi autor te dodaje kako na globalnoj razini uzgajamo 5940 kalorija hrane dnevno po čovjeku.
To je gotovo dva i pol puta više od 2350 kalorija, koje su potrebne odraslom čovjeku da bi bio zdrav.
Razlike po kontinentima su velike. SAD proizvodi osam puta više hrane, U Europi i Latinskoj Americi uzgojena hrana je četiri puta veća od potreba stanovništva, dok subsaharska Afrika uzgaja jedan i pol puta više hrane od potrebne.
- Bez obzira na prekomjernu proizvodnju, u svijetu trenutačno gladuje oko 800 milijuna ljudi - napominje autor te dodaje kako je jedan od razloga pretilosti činjenica da si dio ljudske populacije ne može priuštiti zdravu i prirodno uzgojenu hranu.
- Gotovo 23 posto emisije stakleničkih plinova ispušta se od proizvodnje hrane - tvrdi autor.
Najveći izvor ugljičnog dioksida iz poljoprivrede je krčenje šuma kako bi se proširila proizvodnja mesa, ali i drvna industrija. Perad se uzgaja tako da se što brže razmnožava i raste. To su upravo današnji standardi koji na kraju proizvedu hranu koja se ne pojede. Najbolji uzgoj peradi i drugih životinja je onaj prirodan, ali danas za mnoge neisplativ upravo zbog mogućnosti bržeg i jednostavnijeg načina, koji na kraju ipak zagađuje.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+