Moderni Sherlock Holmes zna da se tragovi ne mogu sakriti

Uz intelekt Sherlocka Holmesa u istraživanju zamršenih ubojstava forenzičari će u skoroj budućnosti u torbi nositi i pravi laboratorij. Minijaturne napravice kao što su elektronički nos, sprej za otiske prstiju, “DNK lica i karaktera” već na mjestu zločina navodit će na nove tragove. Radi se i na projektu aparata koji na mjestu zločina analizira pronađenu krv otkrila je V. Maxwell Profesorica sa Sveučilišta u New Havenu. Stručnjaci se nadaju i dozvoli za uzimanje uzorka DNK pri rođenju kako bi stvorili svjetsku “DNK bazu” koja bi im omogućila da brzom analizom predvide ponašanje žrtve i kretanje ubojice.

Misterij zida poprskanog krvlju

S matematičkom točnošću forenzičari mogu izračunati od kuda je i s koje visine krv došla, zbog oblika kapljica. Fizičari sa Sveučilišta Washington State došli su do matematičke preciznosti tijekom rekonstrukcije ubojstva. Uz pomoć crvenog umaka, koji je u istraživanju glumio krv i znanja o prosječnoj brzini krvi uz varijablu prosječnog krvnog tlaka otkrili su precizno kretanje žrtve i ubojice.

Električni nos pronalazi zakopane

Uz pomoć mrtve svinje, zakopane na nepoznatom mjestu, kemičari sa Sveučilišta u Leicesteru uspjeli su napraviti tzv. električni nos, pomoću kojeg forenzičari mogu pronaći tijelo zakopano na nepoznatom mjestu. Nakon što je osoba umrla, tijelo počinje ispuštati mirise koje ovaj ‘‘nos’’ detektira i odvodi vas u pravom smjeru. Ovakvi ‘‘nosevi’’ upotrebljavat će se i na aerodromima gdje će pomagati u pronalaženju skrivene droge ili eksplozivnih naprava.

Borba protiv cyber ubojstva

Masovna upotreba mobilnih telefona forenzičarima daje mogućnost pronalaženja tragova u istraživanju putem analize tzv. ‘‘točkica’’ koje mobiteli ostavljaju diljem područja na kojem se kretala osoba koja koristi mobitel. Čak i kada se mobitel ugasi, automatski šalje poruke gdje se kartica nalazi. Današnji ‘‘pametni’’ telefoni zbog mogućnosti spajanja na internet, logiranja na društvene mreže i skidanja multimedijalnog sadržaja omogućuje još dublju analizu važnu za forenzičko istraživanje.

Ni ‘‘pametni’’ mobiteli ne mogu pobjeći

Cyber svijet omogućava i veću zlouporabu pametnih telefona i druge tehnike kao što su npr. pacemakeri za bolesnike. Liječnici će u budućnosti moći kontrolirati pacemakere svojih pacijenata putem ‘‘pametnih telefona’’, a tako se povećava i mogućnost da takva kontrola dođe u ruke nekoga sa zlim namjerama. Takvim cyber ubojicama može se ući u trag jednako kao i računalima.

Napredak u polju forenzike sve je brži zadnjih godina. Okupljeni su mnogi timovi s raznih svjetskih Sveučilišta koji ovaj posao čine lakšim. U ožujku prošle godine, istraživači s Sveučilišta Concordia u Kanadi, objavili su istraživanje u kojem su objasnili kako putem e-maila mogu otkriti tko ga je napisao. Profesor Benjamin Fung kaže da sa velikom preciznošću, analiziranjem tipfelera ili gramatičkih pogrešaka mogu otkriti tko je napisao anonimni e-mail, potrebno je samo pronaći uzorak koji se ponavlja.

Principom negativa do otiska prsta

Najnovija tehnika otkrivanja otisaka prstiju omogućuje forenzičarima da pronađu otiske na odjeći nakon dugo vremena, što nisu mogli sve do prošle godine kada su znanstvenici sa Sveučilišta Abertay Dundee upotrijebili metale poput cinka i zlata, kako bi stvorili sprej u vakuumu, koji radi na principu negativa. Pošpricate li sprej po odjeći tragovi će ostati tamo gdje nema otiska prstiju, što će onda principom negativa otkriti ona mjesta na kojima se otisak nalazi.

DNK ‘‘crta’’ osobine i lice krivca

Novo DNK testiranje na samom mjestu zločina forenzičarima omogućava da u manje od tri sata pronađu osumnjičenog. Zaslugu za ovakav uređaj odlaze na kalifornijsko Sveučilište, a ako pronađeni DNK ne odgovara niti jednoj osobi u bazi podataka, najnovija tehnologija daje toliko precizne rezultat da se može otkriti koje bi crte lica, pa čak i koje osobine bi imala osoba kojem pripada uzorak pronađen na mjestu zločina, kaže profesor Jack Ballantyne iz Nacionalnog centra za forenziku s Floride.

Rizik nanotehnologije

Dr. Robert Freitas upozorava da rastom popularnosti nanotehnologije raste i rizik krivotvorenja dokaza s mjesta zločina. Kao što je fotografija bila neosporiv dokaz prije nekog vremena, ona je danas izgubila svoj kredibilitet pojavom kompjuterskih programa pomoću kojih sami možete urediti fotografiju. Molekularnu nanotehnologiju, zato, treba regulirati zakonom, savjetuje dr. Freitas, jer bez takvih regulativa fizički dokazi više neće biti valjani.

Oblik ruke otkriva spol

Važnost dobrovoljnih donora otisaka prstiju ili DNK vrlo je važan, naglašavaju brojni stručnjaci. Dobra baza podataka smanjuje mogućnost pogreške i forenzičare vodi pravim putem. Iako je mogućnost pronalaska prave osoba oko 20%, nova tehnologija otkrivanja otisaka istražiteljima omogućuje da saznaju čak i oblik ruke i tijela, pa tako mogu zaključiti traže li muškarca ili ženu.

Ništa nije nevidljivo!

Prije no što je počinjeno kriminalno djelo ubojstva, istraživački psiholog forenzičarima može pomoći tako da se ‘‘vrati u vrijeme’’ kako bi saznao što se zbilo prije ubojstva, savjetuje profesor David Canter, direktor Internacionalnog centra za istraživačku psihologiju na Sveučilištu u Huddersfieldu. Jedan od važnih tragova koji psiholog može dati policiji je uočiti sve ‘‘nevidljivo’’ na mjestu zločina, a za rješavanje ubojstva, kaže profesor, najbolje razmišljati poput ubojice i stvoriti mapu kretanja osumnjičenog.

Dokaz upućuje na vrstu ubojstva

Proučavanje serijskih ubojstava navelo je znanstvenike da izvedu nekoliko mogućih scenarija koji generaliziraju sve moguće oblike ubojstava. Određeni dokazi upućuju na određenu vrstu ubojstva, primjerice razbacana odjeća ili drugi predmeti u prostoriji obično upućuju na ubojstvo koje je motivirano pljačkom, odnosno novcem. Ovakvo ‘‘psihološko’’ određivanje motiva putem traganja za određenim dokazima pomaže forenzičarima kako bi što lakše i točnije započeli istraživanje.

Važna je životna priča ubojice

Profesor David Canter sa svojim je timom proveo istraživanje i intervjuirao grupu osuđenih kriminalaca, od ubojica do terorista, kako bi otkrio, kako on to naziva, njihovu ‘‘emocionalnu šminku’’. Ako je osoba počinila ubojstvo samo zato da bi izazivala društvo i policiju tada mu ubijeni predstavlja samo ‘‘komad mesa’’ i tijelo će jednostavno biti bačeno, a za osvetnike tipična su masovna ubojstva na jednom mjestu i sl.

Treba razmišljati kao ubojica...

Jedan od najvažnijih koraka, upozorava profesor Canter, je stvaranje slike o ubojici. Zaključiti kakva je ubojica osoba, pola je posla, naglašava profesor. Ovaj korak u rješavanju ubojstva sastoji se od mnogo ‘‘ako-onda’’ pitanja. Ako je ubojica bio ‘‘pažljiv’’ i nije ostavio niti jedan otisak prsta, onda možda možemo zaključiti da je ‘‘profesionalac’’ ili je samo gledao previše forenzičkih serija... Najbolji način kako odgovoriti na ova pitanja jest razmišljati kao ubojica, savjetuje profesor.

Ubojstvo na istom mjestu kao prošlo

Ako je ubojstvo počinio kriminalac koji je već prije osuđivan vjerojatnost da ponovi djelo na istom mjestu, velika je prema ‘‘principu blizine’’, tvrde stručnjaci. Većina ubojica kriminalno djelo počini u blizini mjesta gdje živi ili gdje ima ‘‘bazu’’. Pomoću ovog principa forenzičari ‘‘izračunavaju’’ gdje bi ubojica mogao biti.

Stvaranje mape lokacija ubojstava

Forenzičari matematički mogu izračunati kako i gdje će se kretati ubojica tako da stvore mapu lokacija za koje misle da bi ubojica mogao posjetiti. Mjesto, udaljenost i izgled lokacije lakše će stvoriti sliku o ubojici, a ako ih povežete i pronađete zajednički faktor, broj osumnjičenih uvelike će se smanjiti.