Poremećaj manjka prirode: Sve više ljudi ima ove simptome...

U 180.000 godina evolucije ljudski je rod 99 posto vremena proživio u prirodnom okruženju. Danas dvije trećine ljudi u Industrijskim zemljama živi u gradskim sredinama i druži se s prirodom rjeđe nego ikad. Hrvati se rekreiraju u prirodi 30 posto manje nego prije četiri desetljeća. Nedovoljan kontakt s prirodom uzrokuje niz zdravstvenih smetnji, kojima je američki psiholog Richard Louv nadjenuo neformalan naziv “poremećaj manjka prirode”.

Taj se poremećaj očituje u tjeskobi, depresiji, ovisnostima, poremećajima prehrane, oslabljenim osjetilima i nespretnošću pri kretanju. Primjerice, tko nedovoljno posjećuje prirodu podložniji je ozljedama, pretilosti i ovisnosti o elektroničkim uređajima. Najveće su žrtve manjka kontakta s prirodom djeca. Bez interakcije s prirodnim okruženjem, djeca trpe zastoj u izgradnji vještina rješavanja problema, kritičkog mišljenja i kreativnosti.

U interesu nam je družiti se s prirodom što više, a najbolje tamo gdje nas zelenilo okružuje sa svih strana: u šumi. Mnogi su izletnici posvjedočili da u šumama doživljavaju nezaboravne trenutke izvanrednog spokoja i sreće. U Japanu postoji tradicija shinrin-yoku ili “kupanje šumama”, a znanstvenici su 1982. smislili koncept šumske kupke.

Dokazali su da dvosatno šetanje šumom popravlja imunitet, krvni tlak, daje osjećaj smirenosti i bistrinu misli. Osim toga je potvrđeno da boravak u šumi može zaštititi, ali i poboljšati sva ljudska osjetila, osobito sluh i njuh.

Ne radi se o namakanju u jezercu ili potočiću usred šume nego o uranjanju u prirodu, u šumsko zelenilo. Šumska kupka doslovan je prijevod japanskog izraza shinrin-yoku. Tako je japanska vlada nazvala plan poticanja gradskih ljudi na što češći odlazak u prirodu.

Idućih su desetljeća brojne studije provedene u Japanu pokazale da boravak u šumi ublažava stres, tjeskobu, depresiju i agresivnost, dok s druge strane pospješuje san, diže energiju i osjećaj živosti. Dr. Jošifumi Mijazaki sa Sveučilišta Chiba 1990. je proveo istraživanje o djelotvornosti shinrin-yokua u šumama Jakušime, poznatima po stablima cedra starim više od 1000 godina.

Mijazaki je zaključio da 40 minuta hodanja u cedrovoj šumi dovodi do opuštenosti, boljeg raspoloženja i porasta energije. U jednom su istraživanju japanski istraživači utvrdili da već i 20 minuta “šumske kupke” povoljno djeluje na moždani krvotok i da pogoduje stanju opuštenosti. Dokaz za to bila je smanjena količina hemoglobina u čeonom režnju mozga tijekom boravka u šumi. Hemoglobina je više u tom dijelu mozga kad smo mentalno iscrpljeni ili se osjećamo ugro-ženim.

Manje hemoglobina u predčeonom režnju znači da se naš mozak u šumi odmara. Dok se moždani centri koji reguliraju funkcije organiziranja, planiranja i rješavanja problema isključuju, uključuju se oni povezani s ugodom i suosjećanjem. Suzbijajući proizvodnju stresnih hormona, šumska kupka ojačava imunitet.

Istraživači s Japanske medicinske škole u Tokiju utvrdili su da jednodnevni izlet u šumu ili po nekoliko sati dnevno u šumi tijekom tri dana donose trajniji pozitivan učinak na imunitet nego jednako duge šetnje gradom. 

Japanski znanstvenici vjeruju da su za blagotvoran učinak šumske kupke odgovorna i isparavanja iz drveća. Mnoga stabla, osobito zimzelena, ispuštaju mirisne spojeve zvane fitoncidi a-pinena i limonena, koji otvaraju dišne putove, podižu imunitet i poboljšavaju duševno stanje. Otkriće fitoncida i njihovog utjecaja na imunitet razjašnjava uspjeh šumske terapije u liječenju tuberkuloze u drugom dijelu 19. stoljeća.

Prije izuma antibiotika liječnici Peter Detweiler i Hermann Brehmer otvorili su sanatorije u njemačkim borovim šumama, a dr. Edward Trudeau u mješovitoj šumi Adirondack u američkoj državi New York.

Svi su liječnici uočili da šumski zrak pomaže oboljelima. U šumi tražite područja u kojima drveće pokriva najmanje petinu neba iznad glave. Isključite se i krećite se polako jer šetnja šumom nije zami-šljena kao kondicijski trening nego kao odmor i opuštanje.

Aktivirajte sva osjetila - slušajte šum lišća, žuborenje vode, ptičji pjev... Od stabala možemo učiti. Ona su među najstarijim bićima na svijetu - mudra, otporna i prilagodljiva. Neki primjerci planinskog čekinjastog bora žive dulje od 5000 godina. Šumska kupka neće vam oduzeti puno vremena, a pomoći će da prirodu vratite na mjesto koje zaslužuje u vašem životu.

Drvo u interijeru

I oblaganje zidova i poda drvom pogoduje zdravlju, ali samo do određene točke. Japanci su otkrili da je idealno prekriti drvom od 30 do 40 posto zidne i podne površine. Taj je postotak povezan s najvišim stupnjem opuštenosti te sa smanjenim stresom, nižim tlakom i sporijim pulsom. Veći udio drveta u unutrašnjosti prostorije ne djeluje povoljno na zdravlje.