Obavijesti

Lifestyle

Komentari 119

Moć opraštanja: Ogorčenost vodi depresiji i bolestima srca

Moć opraštanja: Ogorčenost vodi depresiji i bolestima srca
1

Nema oprosta sve dok ne izađete na kraj s vlastitom agresijom, a u tome pomaže psihoterapija. Oprost "dajemo" kada smo izmireni i zadovoljni sa samim sobom

Nedvojbeno je da će nas drugi povrijediti u životu. Ljudima se događaju nesreće, griješe, ponašaju se sebično ili čak namjerno povređuju druge i to ne možemo izbjeći, govori američki psiholog Ryan Howes. Iz tih trenutaka rađa se osjećaj gorčine na koji se povrijeđeni brzo navikne ne ostavljajući mjesta drugim osjećajima. Ali to nije dobro ni za um ni tijelo. Otpuštanje grijeha smanjuje depresiju, anksioznost i ljutnju, a ljudima donosi stabilnije veze te više sreće i optimizma. 

Sretan brak je zajednica dvoje ljudi koji znaju praštati jedno drugome, Robert Quillen, američki novinar

S druge strane, tko ne može oprostiti i taj teret nosi u sebi lakše podliježe bolestima srca, glavobolji, problemima sa želucem i probavom, a zadržavanje osjećaja povrijeđenosti može izazvati čak i maligne bolesti. U stanju sveopće ogorčenosti ljudi od sebe udaljavaju i osobe koje im mnogo znače. 

Taj osjećaj ne samo da crpi životnu energiju nego povrijeđena osoba postaje netaktična i gruba te nema senzibiliteta za druge. 

Zato oni koji su povrijeđeni često osuđuju ljude koji u njihovim očima izražavaju iste osobine koje je imala osoba koja ih je povrijedila.   

- Ako su vas nogirali ili tretirali loše i niste zacijelili te rane, bit ćete jako nepovjerljivi, obrambeno nastrojeni te svadljivi s drugim partnerom ili prijateljem jer u sebi i dalje nosite bol. Kada se ne možemo odmaknuti od prošlosti, postajemo zatvorenici naših najgorih iskustava - kaže psihoterapeut Frank Luskin, autor knjige “Forgive for Good”. Jedini izlaz iz toga začaranoga kruga je oprost.

Zaboravite osvetu, oprost je prilika da radite na sebi

Oprost je odluka da se ne osvećujemo osobi koja nam je naštetila ili nas povrijedila. Morate postati svjesni da nemili događaj ostaje dio vašeg života, ali i da oprost može umanjiti njegov utjecaj na vas te vam pomoći da se fokusirate na druge stvari u životu. Oprost može voditi osjećaju razumijevanja, empatije i suosjećanja za one koji su vas povrijedili. Počinitelj tako poprima “ljudski” oblik...

A što ako ne mogu oprostiti?

Opraštanje može biti izazov pogotovo ako osoba koja vas je povrijedila ne izražava žaljenje. Ako ste “zapeli”, stavite se u njegov položaj i pitajte se zašto je to učinio. Možda biste vi reagirali isto u toj situaciji. Možete postaviti stvari i tako da očekujete povremene ljudske nesavršenosti, pa će vam biti lakše oprostiti.

Zbog ranjenog ega ljudi često žive u prošlosti

Oprostiti nije lako. Osjećaj povrijeđenosti i boli često su toliko snažni da ih nije moguće jednostavno potisnuti ili zaboraviti. Oprost je vlastita odluka i kompleksan proces rada na sebi.

Oprost nije nešto što činimo povremeno nego je naš stalan životni stav, Martin Luther King, Jr.

- Nema oprosta sve dok ne izađete na kraj s vlastitom agresijom, a u tome pomaže psihoterapija. Oprost ‘dajemo’ kada smo izmireni i zadovoljni sa samim sobom. Ljudi tada ne samo da opraštaju nego ni ne mrze i zaboravljaju potpuno nemili događaj. Bavljenje prošlošću je često poremećaj jer se zdrav čovjek bavi sadašnjošću i ležerno razmišlja o budućnosti - kaže psihijatar Milan Košuta. Da bi se taj proces mogao pokrenuti, mora postojati čvrsta odluka da se želi oprostiti. Većina ljudi je u zabludi jer pretpostavlja da oprostu mora prethoditi pokajanje. Njihov povrijeđeni ego najradije bi kreirao situaciju u kojoj počinitelj klečeći moli za oprost i da je jedino tada on moguć. Međutim...

- Oprost je nešto što radite zbog sebe, ne zbog drugih. Ako oprostite, skidate teret sa svojih leđa i oslobađate se negativne energije te samo tada možete dati, ali i primiti više ljubavi - govori savjetnica za veze Iyanla Vanzant. 

Ne bojte se, praštanje nije strašno...

Ponos je jedna od prepreka za oprost, dok neki ljudi ne praštaju jer vjeruju da oprost opravdava nepravdu. Tu je i strah da se u slučaju oprosta sve može ponoviti. Opraštanjem se ponovno emocionalno otvaramo i izgleda da možemo biti samo još jače povrijeđeni. Istina je da je to napor koji moramo učiniti, a nakon njega dolazi rasterećenje, kaže psiholog Ryan Howes.

Otvorite srce za nove osjećaje

Najčešće počinitelj na razne načine pokušava opravdati svoje (ne)djelo, no kod oprosta nije riječ o njemu već samo o “povrijeđenom”. On se mora “pročistiti” od osjećaja gorčine, ljutnje, bijesa, straha i boli te tako otvoriti srce za nove osjećaje. Opraštate zbog sebe i svojeg dobra kako biste nesmetano mogli nastaviti sa životom.

Odmaknuti se - put ka ozdravljenju

Gledamo li na situaciju ili osobu koja nas je povrijedila s distance, mržnja postaje manja, katkad i beznačajna, kažu psiholozi. Upravo sposobnost da se emotivno “odvežemo” karakteristika je koja olakšava svladavanje daljnjih izazova u životu. Ljudi koji su oprostili u budućim odnosima mogu uspostaviti prisnost ili distanciranost - prema potrebi.

Osjećaji otkrivaju jeste li oprostili

Potrebno je vrijeme da se prihvati to što su nam drugi učinili. Osjećati se mirno u društvu nekog tko vas je iznevjerio znači da ste mu oprostili. Zatim dolaze razumijevanje, površno opraštanje i zaboravljanje - ostavljanje prošlosti gdje i pripada.  Tek nakon što sve to prođete, možete znati da vas breme krivice više ne muči. 

Dr. Milan Košuta: Svi moramo proći kroz pet faza oprosta

Priznanje: Vrlo je važno u početnoj fazi iskreno i hrabro okrenuti se i “promotriti” što se dogodilo te priznati da nas je netko povrijedio i da se dogodilo nešto loše. Priznanje može osvijestiti naše loše stanje i nagnati nas da - oprostimo!

Gubitak: Pokušati uvidjeti što smo izgubili, odnosno što je izgubljeno privremeno, a što zauvijek. Primjerice, izgubili ste djelić svog dostojanstva privremeno, ali i 20 “kvadrata” stana zauvijek (u, na primjer, ostavinskoj raspravi).

Dobitak: Pogledati što smo dobili. Na primjer, otkaz je prividni gubitak, no treba uvidjeti što smo dobili trajno uz otkaz - a to je otvaranje novih mogućnosti. Potrebna je psihoterapija u toj fazi kako bi se uvidjela “cjelina gubitka”.

OdlučivanjeOdluka da ćemo oprostiti je presudna. Isto kao i kod prestanka pušenja, sami odlučujemo “hoću ne mrziti nikoga”...

Suosjećanje: Staviti se u kožu počinitelja. Odlično je to učiniti jer samo tako možemo razumjeti zašto nas je netko povrijedio.

Nema roka oporavka, praštajte svaki dan

Progoni li vas nešto što se dogodilo u prošlosti, bilo da vam je netko nanio zlo ili se okrivljujete zbog toga što ste pogrešno odlučili te sad zbog toga žalite? Doktor Phil McGraw kaže kako je opraštanje ono što činite za sebe, a ne za druge. Tijekom godina psihoterapije sastavio je devet motivacijskih podsjetnika koji će pomoći da lakše oprostite, zaboravite i krenete dalje.

Samo vaš izbor

Ako čekate da se oprost jednostavno “dogodi”, gubite dragocjeno vrijeme. Da ćete komu oprostiti, morate odabrati - samo svojom voljom.

Bol vama šteti

Bol nakon toga što se dogodilo neizbježna je, ali to što i dalje patite, vaš je izbor. Stalno proživljavajući bol, samo trošite vlastitu energiju.

Otpuštanje

Možete si ponavljati: “Puštam sve da ide. Ne želim osjećati mržnju, ogorčenost ili ljutnju kad susretnem onoga tko me povrijedi”. Ako zadržite mir, uspjeli ste!

Spremni za dalje

Opraštanje možete vidjeti i kao zatvaranje jednog poglavlja života i otvaranje novoga. A u nove “pobjede” bolje je ići neopterećen.

Interpretacija

Ne možete promijeniti ono što se dogodilo u vašem životu, ali možete naučiti kako interpretirati takve situacije i postaviti se prema njima. 

Što si govorite?

Netko vam je možda rekao grozne stvari, ali je li ono što si vi govorite istinito? Zapišite te rečenice. Nije li dovoljno, počnite drukčije razmišljati.

Stabilizacija

Razmislite kako biste se najbolje emocionalno stabilizirali. Možda trebate samo jednostavnu ispriku od druge strane. Pa zatražite je. 

Bez negativnog

Ljutnja je vanjski znak da vas je netko povrijedio, a opraštanje vam može pomoći “otpustiti” je i ponovno približiti dragim ljudima.

Nema roka

Neki ljudi spontano nađu mir. Drugima treba vremena. Možda ćete se morati svjesno truditi svaki dan kako biste jednog dana oprostili.

Zamke samoće: Usamljenost ubija kao 15 cigareta na dan


Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 119
Trgovine najavile sniženja do čak 50 posto: Evo kada kreću
Bershka, Pull&Bear...

Trgovine najavile sniženja do čak 50 posto: Evo kada kreću

Od sutra započinje zimsko sniženje koje može trajati 60 dana, a najave idu za tim da se mogu očekivati popusti i veći od 50 posto, evo što su oglasile neke popularne trgovine
Tko je bio sv. Stjepan i zašto je njegov dan državni praznik?
PRVI MUČENIK

Tko je bio sv. Stjepan i zašto je njegov dan državni praznik?

Stjepan je bio Židov iz Jeruzalema koji je svim srcem prihvatio Kristov nauk i odlučio je svima propovijedati Radosnu vijest. U Djelima apostolskim stoji kako je brinuo za siromašne i nemoćne