Istraživači na projektu ResolveStroke računaju na ultrazvučno snimanje umjesto konvencionalnih dijagnostičkih tehnika, uglavnom CT i MR snimanja, za liječenje moždanog udara
DOBRE VIJESTI
Mobilno medicinsko snimanje za bolju zdravstvenu skrb ljudi
Kada netko doživi moždani udar, vrijeme pružanja medicinske pomoći je ključno. Što se brže provede liječenje, veće su šanse da će se osoba potpuno oporaviti. No, liječnici moraju znati koju vrstu moždanog udara liječiti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
08:40
Vremenski okvir od 60 minuta
Na primjer, trombolitici, koji razbijaju krvne ugruške, pomogli bi u slučaju moždanog udara koji blokira dotok krvi u mozak. No, isti bi lijekovi imali katastrofalne posljedice u slučaju moždanog udara koji uključuje krvarenje u mozgu.
„Postoji veliki problem s vremenom”, rekao je dr. Olivier Couture, direktor istraživanja u Biomedicinskom laboratoriju za snimanje u glavnom gradu Francuske Parizu. „Ako se ljude liječi unutar prvog sata, tzv. zlatnog sata, moždani udar ostavit će manji trag na njihov život.”
Laboratorij za biomedicinska snimanja zajednički vode Francuski nacionalni centar za znanstvena istraživanja ili CNRS, Sveučilište Sorbonne i Francuski nacionalni institut za zdravstvo i medicinska istraživanja, također poznat kao Inserm.
Dr. Couture vodi projekt koji je dobio sredstva EU-a kako bi liječnici brže odredili odgovarajuće liječenje za moždani udar. Pod nazivom ResolveStroke, projekt bi trebao završiti u veljači 2024. nakon pet i pol godina.
Ulozi su veliki. Moždani udari godišnje trajno onesposobe oko 5 milijuna ljudi diljem svijeta, pored toga što godišnje ubiju 6 milijuna ljudi diljem svijeta. Procjenjuje se da u Europi svake godine 1,5 milijuna ljudi doživi moždani udar, a trećina ostaje ovisna o vanjskoj pomoći.
Novi pogled
Istraživači na projektu ResolveStroke računaju na ultrazvučno snimanje umjesto konvencionalnih dijagnostičkih tehnika, uglavnom CT i MR snimanja, za liječenje moždanog udara.
Iako daju jasne slike, CT i MR snimanja zahtijevaju specijalizirane centre i visoko obučene operatere, uključuju glomazne strojeve i, povrh svega, zahtijevaju vrijeme.
Ultrazvuk koristi zvučne valove za generiranje slika i, budući da je prijenosniji, nudi izglede za bržu dijagnozu, čak i iz vozila hitne pomoći. No, ultrazvučne slike obično su manje precizne jer raspršenje valova u tkivu ograničava razlučivost.
Projektni tim temeljio je svoje istraživanje na ideji poznatoj kao „ultrazvuk super rezolucije”. Ova tehnika mapira krvne žile korištenjem kontrastnog sredstva, odnosno klinički odobrenih mikromjehurića, kako bi se pratila krv koja teče kroz njih, a ne same žile kao kod tradicionalnog ultrazvuka. To daje jasniju sliku protoka krvi.
Skener na kotačima
Nakon početnog testiranja tehnologije skeniranjem mozgova štakora, istraživači su napredovali do ovaca i na kraju razvili skener koji je dobio zeleno svjetlo za testiranja na ljudskim pacijentima u studenom 2023. Tim se priprema za ispitivanja u bolnici Bichat-Claude Bernard u Parizu.
„San nam je smanjiti troškove i poboljšati prenosivost i pristup, odnosno staviti skener u kola hitne pomoći”, rekao je Couture.
Istraživači su osnovali tvrtku, također nazvanu ResolveStroke, kako bi potaknuli komercijalizaciju. Nadaju se da će europsko odobrenje za skener dobiti do 2025. godine.
Brže i bolje liječenje moždanog udara ima potencijal značajnog smanjenja troškova zdravstvene skrbi.
Ukupni troškovi liječenja moždanog udara u Europi iznosili su 60 milijardi eura 2017. godine i, uz starenje stanovništva kontinenta, mogli bi porasti na 86 milijardi eura 2040. godine bez bolje prevencije, liječenja i rehabilitacije, prema europskoj organizaciji za zagovaranje.
Pomoć u ruci
Dok dr. Couture i njegov tim napreduju sa svojim ciljem postavljanja ultrazvučnih skenera u kola hitne pomoći, istraživači koje financira EU u susjednoj Belgiji nastoje šire primijeniti ultrazvučno snimanje za veći broj zdravstvenih namjena.
Ova skupina stručnjaka razvija ručnu ultrazvučnu sondu koja bi trebala liječnicima olakšati postavljanje dijagnoze i poboljšati sve, od skrbi za rodilje do liječenja sportskih ozljeda.
Projekt je nazvan LucidWave i traje tri godine do sredine 2025. Prijenosni strojevi koji se razvijaju dugi su oko 20 centimetara i pravokutnog su oblika.
Tim projekta LucidWave želi ih učiniti dostupnima ne samo na radiološkim odjelima, već i drugdje u bolnicama, poput kirurških soba, pa čak i u domovima za starije osobe.
„Želimo ponuditi ručno i bežično ultrazvučno medicinsko snimanje”, kaže Bart van Duffel, član projekta koji je voditelj odjela inovacija za membransku, površinsku i tankoslojnu tehnologiju na sveučilištu KU Leuven u belgijskoj regiji Flandrija.
Jednostavnost za upotrebu
Kako bi to učinio, tim je sondi dodao drugačiju tehnologiju pretvarača koristeći mikro-elektromehaničke sustave ili MEMS, koji su usporedivi s čipovima koji se nalaze u pametnim telefonima.
Alternativna tehnologija temelji se na piezoelektričnim mikrostrojnim ultrazvučnim pretvaračima ili PMUT, sićušnim „bubnjevima” od silikonskog sloja koji vibriraju kad su izloženi naponu i proizvode ultrazvučne valove potrebne za snimanje koje može pokriti različite dijelove ljudskog tijela.
Generirane slike analizira softver LucidWave, koji uključuje umjetnu inteligenciju, koja može brzo obraditi podatke i pružiti medicinskim stručnjacima pred-dijagnozu.
„Prototip projekta je jednostavan za upotrebu tako da ga mogu upotrebljavati medicinski i zdravstveni djelatnici svih vrsta, ne samo stručnjaci za ultrazvuk”, rekla je dr. Sina Sadeghpour, voditeljica istraživanja na KU Leuven i voditeljica projekta LucidWave.
Tim testira prototip na leševima s ciljem poboljšanja kvalitete slike, što je važan korak prema podnošenju zahtjeva za dopuštenje za provođenje ispitivanja na živim ljudima i na kraju izlazak uređaja na tržište.
Istraživači procjenjuju da bi uređaj mogao biti u potpunosti odobren i komercijalno dostupan za otprilike pet godina.
„Želimo ultrazvučno snimanje učiniti široko dostupnim i pristupačnim bez ugrožavanja funkcionalnosti i performansi”, rekao je van Duffel. „Ovu novu ultrazvučnu tehnologiju vidimo kao neku vrstu stetoskopa budućnosti.”
Autorica Helen Massy-Beresford
Istraživanja u ovom članku financirao je program Horizon EU-a preko Europskog istraživačkog vijeća (ERC) i Europskog vijeća za inovacije (EIC). Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
