Mnogi su već požurili po svoje grančice i cvijeće: Evo zašto ih blagoslivljamo na Cvjetnicu

Ove nedjelje slavimo prvi dan Velikoga tjedna - Cvjetnicu, nedjelju palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj Crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. S Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:49

Dan koji počinje umivanjem u cvijeću: Znate li zašto se slavi Cvjetnica? | Video: KanalRi

Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.

Zašto blagoslivljamo grančice i cvijeće

U hrvatskom folkloru, kako navodi Hrvatska enciklopedija, Cvjetnica je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana kao u kontinentalnoj Hrvatskoj te maslinovih i palminih grana, u primorskoj Hrvatskoj.

Bilju, blagoslovljenom na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).

Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Također se umivalo u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito, s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

VELIKI TJEDAN Stari narodni običaji u Hrvatskoj od Cvjetnice do Uskrsa: 'Žene su nosile dio hrane na blagoslov'

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke.

Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude preuzelo je kršćanstvo tumačenjem proljetne obnove kao obnove čovjeka.