Oni su kreativni, tehnološki potkovani, vješti na društvenim mrežama. Postmilenijalci, poznati i kao generacija Z, na sebi svojstven način pomagali su drugima za vrijeme pandemije koronavirusa
MLADI OD AKCIJE
Mladi nisu samo čekali da prođe pandemija - mnogi su pomagali
Od Kolumbije i Senegala, Malezije i Sjeverne Makedonije, novinari AFP-a razgovarali su s mladima od 15 do 24 godine koji su svoju energiju i vještine iskoristili u zajednici i možda pridonijeli oblikovanju 'postvirusnog' svijeta.
Povijest će pokazati hoće li oni postati "generacija koronavirusa", zauvijek obilježeni time što su formativno vrijeme proveli u borbi s virusom koji je zaustavio pola svijeta.
Solidarnost iza smartfona
- Ako ja i oni poput mene ne volontiraju, tko će - pita se 24-godišnja Malak Sabah.
Ona je bila pokretačka snaga inicijative da se očiste ulice prenapučenoga palestinskog izbjegličkog logora u Libanonu, u kojemu je odrasla. Zabrinuta da se koronavirus ne shvaća dovoljno ozbiljno, pokrenula je informativnu kampanju u logoru.
- Virus je nevidljiv, ne možete protiv njega fizičkom silom. Zahtijeva znanje, svjesnost i zaštitu - kazala je.
Srođena sa svijetom povezanim Googleom, Facebookom i Amazonom, ta generacija razumije snagu socijalnih mreža u širenju poruke, rekao je francuski profesionalni rukometaš Walid Badi. I ne samo to, ti mladi ljudi znaju da su najpozvaniji pomoći najranjivijima, rekao je 24-godišnjak koji živi u mjestu Ivry-sur-Seine pokraj Pariza. Ova zdravstvena kriza pokazala je "da nismo samo prikovani za mobitele nego i duboko ukorijenjeni u stvarnost", dodao je.
Pošto za vrijeme karantene nije bilo utakmica, iskoristio je slobodno vrijeme da preko udruge Solidaritess pomaže beskućnicima kojima je nosio odjeću.
Dronovi i 3D ispis
Jose Otero, 22-godišnjak koji živi u Kolumbiji, osmislio je jeftini dron i njime prenosio lijekove i rezultate testova gradom Barranquillom, na sjeveru zemlje.
- Govorili su nam da se moramo odvojiti od naših tehnoloških spravica i telefona jer nas otuđuju. Suprotno, baš nas to sad ujedinjuje - rekao je.
Ibrahim Cisse, 23-godišnji Senegalac koji studira za inženjera, i njegovi prijatelji s politehničkog fakulteta u Dakaru izgradili su poseban bicikl sa zvučnikom na stražnjem kraju kojim odašilju informacije o koronavirusu i upute kako se zaštititi. Na bicikl su ugradili i aparat s tekućim sapunom kako bi prolaznici mogli oprati ruke. Cisse kaže da su htjeli biti korisni s inicijativom koja uzima obzir okoliš, potrebe ljudi i troškove.
- Mi smo u siromašnoj zemlji i ne mislimo o ekstravagantnim projektima - rekao je.
Francuski srednjoškolac Romeo Estezet, kojemu je samo 15 godina, svoju je sobu pretvorio u 3D radionicu i printanjem izrađuje 80 zaštitnih vizira dnevno.
- Želim drugim mladim ljudima pokazati koliko je korisna i, prije svega, jednostavna ova tehnologija kojom gotovo svatko može proizvoditi predmete u vrijeme krize - rekao je taj tinejdžer.
Umjetnost izolacije
Nekim je mladim ljudima umjetnost pomogla da bolje podnesu svoje zdravstvene probleme izolirani u malim stanovima. Wan Jamila Wan Shaiful Bahri, 17-godišnja autistična slikarica iz Malezije, posvetila se stvaranju serije crteža Naši junaci, posvećene zdravstvenim radnicima.
- Sve priče koje vidim u novinama spajam u slike - rekla je u svojemu studiju, ujedno i njezinu domu u Kuala Lumpuru.
Ponosno pokazuje svoje platno koje je ministarstvo zdravstva izabralo za svoju kampanju podizanja svjesnosti o koronavirusu.
Više od 10.000 kilometara dalje, u Sjevernoj Makedoniji, srednjoškolka Eva Stojčevska pronašla je način kako da u karanteni ispuni svoju strast za kazalištem. Kako bi spasila godišnji kulturni festival u organizaciji svoje škole, ona i njezini prijatelji predstave su organizirali na Facebooku. Gledalo ih je više od 40 tisuća ljudi.
- Ispalo je bolje nego što sam očekivala - kazala je.
Budućnost
Premda osjećaju nepravdu, a ponekad i gnjev, mladi ljudi s kojima je razgovarao AFP optimistični su i puni nad da će iz ove besprimjerne krize izići bolji.
- Nadam se da će u budućnosti ljudi biti svjesniji važnosti vlastita zdravlja, svjesniji problema koji se odnose na okoliš i shvatiti da čak i mali koraci mogu pomoći svima - kazala je Stojčevska.
Sportaš Badi žudi za društvom koje će biti usredotočeno na jednakost i socijalnu koheziju.
- Sada znamo da neki poslovi, obično zanemareni, na kraju ispadnu važniji - rekao je misleći pritom na prodavačice i blagajnice u trgovinama. Da one nisu dolazile na posao tijekom pandemije, ne bismo imali što jesti.
Pandemija je i mlade pretvorila u žrtve. Po Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), svaki šesti radnik do 24 godine već je ostao bez posla zbog ekonomskog pada.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
