Ova dva projekta kontradiktorna su tvrdnjama da života ima posvuda. I jedna i druga lokacija predstavljaju ono što bi moglo biti stvarna prepreka životu, kaže paleontolog Nathan Smith
NEMOGUĆE ZA ŽIVOT
Mjesta na Zemlji bez ikakvog života: I mikrobima je previše
Čak i najotporniji mikrobi zaobilaze mjesta kao što su neka vruća slana jezera u dolini Rift u Africi te hladno, suho tlo doline Shackleton Glacier na Antarktiku. Oba mjesta su proučavali timovi istraživača i na kraju zaključili da su uvjeti za život nemogući.
- Ova dva projekta kontradiktorna su tvrdnjama da života ima posvuda. I jedna i druga lokacija, različitih vrsti okruženja, predstavljaju ono što bi moglo biti stvarna prepreka životu - rekao je Nathan Smith, paleontolog iz Prirodoslovnog muzeja okruga Los Angeles u Kaliforniji koji nije bio uključen u ova dva projekta, ali je dobro upoznat sa tematikom.
POGLEDAJTE VIDEO o prvom čovjeku koji je sam prešao Antarktiku:
Pokretanje videa...
01:03
U jezerima doline Rift u Etiopiji vulkanski plinovi koji izlaze iz zemlje zakiseljuju vodu koja je, također, bogata solima. Dodajte tome zagrijavanje zbog vulkanske aktivnosti i dobivate jezera koja su zapravo ekstremno okruženje neprijateljski orijentirano prema svakom životu.
Dio tima koji je istražio ta jezera bila je i Purificación López-García, biologinja francuske nacionalne istraživačke agencije CNRS. Ona i njezin tim tijekom istraživanja su koristili mikroskopiju, razvrstavanje stanica, genomiku i druge tehnike kako bi tražili znakove života u vodi. U nekim jezerima su uspijevali mikrobi poznati kao arheje. Međutim, nekoliko kilometara dalje u izoliranim kanjonima i jezerima u kojima je koncentracija soli najveća 50 posto, a kiselost vrlo visoka, nisu mogli pronaći nikakve tragove trajnog života.
- Velika slanost u kombinaciji sa kiselošću i temperaturom smrtonosna je kombinacija, posebno zato što se u tim jezerima soli sastoje od magnezija. Previše magnezija uzrokuje otapanje staničnih membrana - objasnila je ova biologinja.
Uzorke tla doline Shackleton Glacier na Antarktiku uzeo je Nicholas Dragone, student poslijediplomskog studija na Sveučilištu Colorado u Boulderu. Kaže da su neki dijelovi tla ledeno izrezbarenog krajolika stotinama tisuća godina bili izloženi suhim, hladnim vjetrovima. Uzorke je uzimao sa takvog, starijeg tla koje se nalazilo na većim visinama te sa dijelova u podnožju koji su do nedavno bili pod ledom.
Potom je sa kolegama više od dva mjeseca pokušavao iz svakog uzorka izdvojiti mikrobe koji bi mogli rasti u laboratoriju, u više od desetak vrsti različitih uvjeta. Također, testirali su ih i na DNK, a na kraju su dodali glukozu sa ugljikom u uzorke tla kako bi mogli pratiti postoji li neki živi organizam koji prerađuje glukozu.
U uzorcima nizinskog tla pojavilo se više vrsti bakterija i gljivica, no kod uzoraka uzetih sa visokog, starijeg područja - života nije bilo. Student nije objavio opsežne kemijske analize, ali sumnja kako visoka nadmorska visina tamošnjeg tla je negostoljubiva za život jer nema tekuće vode, prenosi Science.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
12:01
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
