Misterij koji traje: Pilotkinja je netragom nestala na putovanju

Velika povijesna misterija je pad aviona američke avijatičarke Amelie Earhart. Prva je žena koja je preletjela Atlantik, no za rukom joj nije pošao pokušaj da obiđe zemaljsku kuglu po liniji ekvatora. Nevolja ju je snašla iznad Tihog oceana kada je nestala 2. srpnja 1937. godine. U avionu Lockheed Electra 10E bila je sa svojim navigatorom Fredom Noonanom, a nestali su između Papue Nove Gvineje i otoka Howlanda. Istraživači vjeruju da nije imala dovoljno goriva pa se možda htjela vratiti na otok Howland. Ronioci iz Papue Nove Gvineje pregledali su taj dio oceana više puta, a izronili su komad stakla od svjetala koji vjerojatno pripadaju tipu zrakoplova kakav je ona imala. Ove godine u siječnju Hina je objavila da istraživački tim iz Južne Karoline tvrdi da je možda pronašao avion kojim je letjela Amelia Earhart.

Oni su, naime, snimili obris zrakoplova na radarskoj snimci na mjestu gdje se potencijalno dogodio pad. Uz pomoć podvodnih arheologa DSV-ovi robotski stručnjaci proveli su 90 dana pretražujući područje od 8.370 četvornih kilometara dna Tihog oceana upotrebom podmornice nazvane HUGIN 6000. Radar koji su koristili ima gotovo četiri puta veći domet od prethodno korištene opreme te vrste. Tvrtka taji točne koordinate svog pronalaska. Oko smrti avijatičarke veže se puno teorija zavjere, a neki su otišli toliko daleko da su koristili mutne fotografije kako bi dokazali da je Earhart preživjela let i nastavila živjeti u tajnosti, promijenivši identitet.

Prvo srce 'na baterije'

Laman Grey, međunarodno priznati lider u području kardiokirurgije i razvoja umjetnog srca, te kardiokirurg Robert Dowling sa Sveučilišta Louisville su 2. srpnja 2001. godine napravili prvo usađivanje mehaničkog srca. To srce, po imenu AbioCor, zapravo je bilo prvo umjetno srce na baterije. Liječnici nisu željeli odavati puno informacija o pacijentu, već su tek obavijestili javnost da se radi o dijabetičaru u 50-im godinama. Operacija je trajala sedam sati, a za sve je bio zaslužan tim od 14 liječnika, medicinskih sestara, anesteziologa i ostalog medicinskog osoblja.

Poletio prvi cepelin

Na današnji dan prvi je put poletio cepelin LZ1, koji je konstruirao Ferdinand von Zeppelin, njemački konstruktor zračnih brodova. Prvu takvu letjelicu u svijetu je zapravo sagradio hrvatski konstruktor i trgovac mađarskog podrijetla David Schwarz, koji zbog prerane smrti nije dočekao njezin prvi let.

Uvidjevši mogućnosti te letjelice, Zeppelin je od Schwarzove udovice za 15.000 njemačkih maraka otkupio projekt s nacrtima, na osnovi kojih je 1900. izradio svoj brod LZ1 te njime stekao slavu tvorca prvog zračnog broda. Cepelin je prevozio pet ljudi, dostigao je visinu od 410 m i preletio 6 km za 17 minuta. Poletio je iz plutajućeg hangara na Bodenskom jezeru u južnoj Njemačkoj.  

Više vremeplova pročitajte ovdje.