Manjak sunčeve svjetlosti i smanjene temperature nakon ljetne sreće rezultiraju promjenama raspoloženja kod meteoropata, a depresija postaje najčešća bolest
Meteoropat ste? Petina ljudi žrtve su jesenske depresije...
Od 10 do 20 posto ljudi mogu se klasificirati kao meteoropati po simptomima učestalih promjena raspoloženja praćenih umorom, pesimizmom, razdražljivošću, ali i fizičkim tegobama sukladno s promjenom vremena i godišnjih doba. Meteoropatija nije izmišljena bolest, već dokazano stanje koje danas pogađa velik broj ljudi zbog užurbanog stila života, visokih razina stresa i manjka vremena provedenog u opuštanju te prirodi, objašnjavaju znanstvenici.
Krivac za to su moždane žlijezde hipotalamus i hipofiza, koje reagiraju na promjene u temperaturi te količini svjetla sukladno s godišnjim dobima. Zbog toga meteoropati češće pate od tzv. sezonskih depresija, kao što je i popularni "jesenski blues".
Veza meteoropatije i jesenske depresije
Sezonske depresije nisu one kliničke koje zahtijevaju liječenje i terapiju, no mogu njima rezultirati ako se pojedinac prepusti pesimizmu, a rješenje za manjak energije i umor postane ležanje u krevetu. Znanstvenici objašnjavaju kako se depresija ne bi samo trebala svrstavati u psihičke tegobe, već u bolesti koje utječu na ukupno stanje organizma. Najčešći simptomi su pojačane glavobolje, probavne tegobe poput gastritisa, zatvora i upalnih bolesti crijeva, promjena prehrambenih navika u vidu prejedanja ili pak potpunog izbjegavanja hrane te bolovima u zglobovima i mišićima.
Antidepresivi nisu rješenje
Liječnici će zbog nedostataka vremena i sredstava kao prvo rješenje na tegobe povezane s depresijom propisati antidepresive, koji zapravo nisu namijenjeni blažim poremećajima te navikavaju mozak na kreiranje umjetnih osjećaja smirenosti. Oni blokiraju djelovanje hormona stresa, no tek su trenutno rješenje. Umjesto s njima, znatno je bolje protiv jesenskog bluesa boriti se prirodnim preparatima i zdravim životnim navikama.
Pomoć iz prirode
Nedostatak sunca glavni je uzrok sezonskog afektivnog poremećaja, a fitoterapija je odličan prirodan način za njegovo ublažavanje.
Kao najbolja biljka za umirivanje, ali i prevenciju depresije ističe se Pasiflora koja ima umirujuće djelovanje. Kao prirodno sredstvo za smirenje ljudi je koriste već tisuću godina, a pomaže kod poremećaja spavanja i u borbi sa stresom.
Za one čiji je glavni simptom manjak energije, kroničan umor te oslabljen imunitet rješenje su pripravci Ginsenga koji djeluju na središnji živčani sustav i povećavaju koncentraciju, kao i AFA alge bogate klorofilom i vitaminom B 12, koje stimuliraju metabolizam i povećavaju razine energije.
Osim toga, savjetuje se uvesti redovitu fizičku aktivnost, po mogućnosti u prirodi koja će napuniti tijelo prirodnim stimulansima - svježim zrakom i sunčevom svjetlošću.