Mediteranska hrana i čaša vina na dan snižavaju loš kolesterol

Kolesterol je osnovni sastojak spolnih hormona, bez kojega tijelo ne bi proizvodilo testosteron ni estrogen, ne bi bilo žučnih soli koje pomažu u probavi masnoća, ne bi bilo ovojnica stanica (pa bi infekcije direktno ulazile iz okoline). No višak kolesterola je štetan jer predstavlja jedan od glavnih rizika koronarnih i cerebrovaskularnih bolesti, kaže dr. Dražen Šebetić, specijalist interne medicine i kardiologije iz Poliklinike Šebetić. 

Kolesterol unosimo hranom, a nakon apsorpcije hranjivih sastojaka u crijevima dvije su mogućnosti: da se mala količina kolesterola spoji s većom količinom bjelančevina i putuje kroz krv do stanica koje će ga iskoristiti ili da se manja količina bjelančevina spoji s većom količinom kolesterola i završi kao plak na krvnim žilama. 

U prvom slučaju riječ je o dobrom HDL-kolesterolu, dok kolesterol koji se skuplja na stijenkama žila ima oznaku LDL. Problemi nastaju kad je razina LDL-kolesterola previsoka u odnosu na HDL-kolesterol. 

- Smatra se da razina ukupnog kolesterola treba biti niža od 5 mmol/L, razina HDL kolesterola viša od 1 mmol/L za muškarce i 1,2 mmol/L za žene te razina LDL kolesterola niža od 3 mmol/L, iako se te vrijednosti promatraju i u odnosu prema drugim bolestima - kaže dr. Šebetić. 

Kod liječenja najprije se kreće od promjena životnih navika pa tek onda, ako je potrebno, s lijekovima.

- Povećana razina lošeg kolesterola u krvi - hiperlipidemija - liječi se, prije svega, dijetom i promjenom životnih navika. To podrazumijeva prelazak na zdraviju prehranu i uvođenje vježbanja. Svakako treba skinuti višak kilograma, prestati pušiti i smanjiti unos alkohola - dodaje liječnik. 

Tek ako nakon dva mjeseca striktne dijete i fizičkih aktivnosti pacijent ne postigne željenu vrijednost ukupnog kolesterola ili LDL-kolesterola, u liječenje se uključuju i lijekovi: statini, fibrati, rezini ili niacin. Lijekovi se koriste isključivo kad specijalist procijeni da drugačije nije moguće smanjiti razinu kolesterola. Ponekad je teže “pogoditi” dozu lijeka, a to mogu pratiti nadutost i slični poremećaji probave, pa je suradnja pacijenta s liječnikom kod utvrđivanja doze izuzetno važna. 

Pacijenti koji imaju razvijenu kardiovaskularnu bolest (na primjer koronarnu bolest) lijek će trebati uzimati do kraja života, dok kod onih koji preventivno liječe hiperlipidemiju sve ovisi o tome koliko su uspješni u promjeni životnih i prehrambenih navika. Osim omega 3 masnih kiselina, koje smanjuju razine triglicerida u krvi i sprečavaju upalne procese na žilama, od jedan do dva decilitra crnog vina može dovesti do pozitivnog antioksidativnog i antiupalnog učinka te podići razinu korisnog HDL-kolesterola. No trebate biti umjereni: kontinurano uzimanje većih količina alkohola djelovat će negativno jer alkohol potiče porast razine triglicerida, ubrzava aterosklerozu i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, kaže dr. Šebetić.

Kod uvođenja promjena u prehrani najbolje je pridržavati se zdrave mediteranske dijete.

- Prehrana bi se trebala bazirati na što više voća i povrća te cjelovitih žitarica: kruhu i pecivima od integralnog brašna, smeđoj riži te posebno zobi, ječmu i heljdi, koji vežu masnoće i pridonose njihovu izbacivanju iz tijela - savjetuje nutricinostica Mirna Trumbetaš.

Izbacite iz prehrane:

Topiva vlakna izbacuju masnoće iz organizma

Zob obiluje topivim vlaknima i idealna je za doručak: u zobenu kašu dodajte pola banane, žličicu lanenih sjemenki i dva do tri sjeckana oraha, što je gotovo polovica dnevne potrebne količine vlakana. Sjajan izbor su i ječam i heljda - spremajte ih kao prilog ili dodatak salati. Kombinirajte ih s malo bijele piletine, paprikom, mrkvom i celerom.

Top 10 namirnica za skidanje loših masnoća u krvi