Profesor Toni Franović, koji je radio na svjetskim sveučilištima, vratio se u Hrvatsku, stvorio ekološko imanje na širem koprivničkom području te je odustao od svjetske karijere i života u velikim metropolama
SUPERLIFE: EKO-ŽIVOT
Antuntun iz koprivničkog sela: 'Dosadile mi metropole svijeta'
Za profesora na Sveučilištu Sjever, Tonija Franovića (55), koji se prije šest godina doselio u Legrad, na širem koprivničkom području, zbog osebujnog se stila života može kazati da podsjeća Antuntuna iz pjesme Grigora Viteza, jer izaziva čuđenje susjeda ovog pitomog mjesta.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:22
Posebice stoga što je na svom ekološkom imanju uspio da na vrbi raste grožđe. Naime, imanje je „okružio“ čičokom i vrbama po kojima se „pentra“ loza. Ovaj akademski slikar je nakon treće godine medicine otišao na Likovnu akademiju i potom se upustio u „krstarenje“ svijetom.
Uz predavanja na renomiranim američkim sveučilištima intenzivno je i slikao. Nakon nekoliko godina provedenih u SAD-u, otišao je u Izrael, gdje je također predavao na sveučilištima u Jeruzalemu i Tel Avivu. Potom slijedi Turska…
Ovaj rođeni Zagrepčanin se nakon 15-ak godina vratio u Hrvatsku i zaposlio na Sveučilištu Sjever u Koprivnici gdje predaje nekoliko predmeta. Tečno govori osam, a sporazumijeva se na još 10 jezika. U Legradu je, kako kaže, ostvario svoj životni san. San da živi u skladu s prirodom i uz prirodu, nastojeći ne mijenjati njezinu svakodnevicu. Novcem koji je zaradio u svijetu, a prvenstveno u Americi, izgradio je u Legradu svoj mali raj, na imanju koje je kupio.
- Djed i baka živjeli su u Legradu, a ja sam kao klinac dolazio često tamo i zaljubio sam se u taj kraj. Mir, tišinu, prirodu.. Čeznuo sam za onim što sada posjedujem. Svoj ekološki kutak. Puno sam naučio od Ivana Ladislava Galeta, jednom od osnivača permakulture ili prirodne samoodrživosti i na tom tragu živim - priča nam ovaj pomalo neobičan čovjek.
Pričekao nas je u centru naselja u kojem se spajaju Mura i Drava ispred lokalne katoličke crkve u društvu vjernog psa. Potom smo ga slijedili autom dok se vozio biciklom do kuće koja s ceste ostavlja utisak na prašumu, udaljenu 300 metara od Drave. No, čim smo zakoračili u dvorište čulo se glasanje peradi. Na Imanju ima gotovo 100-tinjak komada peradi. Gusaka, patki, kokoši…. Uglavnom su to autohtone vrste.
Između ostalih, tu se u ribnjaku koji je sam izgradio kupaju i Malajske patke, koje su jedinstvene po tome što jedu puževe golaće. Iza kuće u kojoj je glavna prostorija golemi atelje, nalazi se Tonijev, kako nam je rekao da ga oslovljavamo, vrt. Čista dravska voda, vrba, ribe su temelj za održivost vrta. Vrt ne gnoji nikakvim gnojivima, osim što povremeno pusti perad da se prošeće, a ona učini svoje izmetom.
-Tu je nekada bilo zapušteno polje. Da bi to doveo u red, s Drave sam dovezao oko 150 tona dravskog okruglog kamenja kako bi podigao razinu vrta. Nasuo sam između 30 i 50 centimetara kamenih oblutaka tako da sam dobio pad i drenažu i vodu iz ribnjaka koji sam iskopao u vrtu veličine osam sa šest metara i dubine četiri metra. Unutra sam pustio razne vrste riba, od kojih neke vrste kao i vodene biljke koje rastu filtriraju vodu. Čista voda iz jezera teče podzemnim kanalima po vrtu. Napravio je 250 metara kanala koje je pokrio i iznad njih uredio staze. Voda u ribnjaku je puna kisika, tako da ribe, rakovi i žabe i biljke mogu opstati. Svuda okolo sam posadio vrbe, jer su one temelj ekološkog vrta a ujedno uz ogradu štite od prodora kemikalija koje vjetar nosi sa susjednih parcela. Uz njih su i čičoke – pojašnjava nam zašto je njegovo imanje gotovo poput prašume.
Vrbe su visoke i do 20 metara, a čičoke narastu preko četiri metra. Tim „bedemom“ štiti vrt od vanjskog utjecaja, a ujedno biljke i ribnjak imaju za ljetnih žega hladovinu. Uzgaja razno povrće. Češnjak, šparoge, čičoku…Kaže da šparoge i rajčice najbolje rode ako su jedan uz drugog. Na sličan način povezuje i druge povrtne kulture. U vrtu je posadio domaće sorte voća, koje kao i povrće ne tretira nikakvim sredstvima. Voda do voćki dolazi podzemnim kanalima koji cirkuliraju vrtom. Pokazuje nam čičoke, koje su obilno rodile i govori da su dobre za dijabetičare jer skidaju šećer.
– Ljudi u gradu su više izloženi zračenju, stresu i imaju lošiji život. Ni na selu nije bajno, jer raznim, pod navodnicima zaštitnim sredstvima sami sebe trujemo, samo se to jako taji. Danas su sela pusta, a što je jako loše, jer ja sam primjer kako život na selu može biti ljepši od onog u New Yorku, Tel Avivu, Jeruzalemu, Istanbulu i drugim mega gradovima, samo ga treba znati organizirati i ne tražiti previše – poručuje nam ovaj za većinu neobičan čovjek, jer živi svoj život, te se uputio u svoj atelje, koji je uredio u nekadašnjem drvenom Hambaru gdje se smještalo žito.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
03:46
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
