Nakon što je ovih dana u sjevernom Brazilu 'uhićen' papagaj jer je upozoravao dilere da stiže policija, zanimanje javnosti opet su okupirale inteligentne pernate životinje
Lude papige: Prepoznaju boje, računaju, ali i drukaju dilerima
Prije par dana u sjevernom Brazilu nakon velike policijske racije 'privedena' je papiga koja je navodno drukala za tamošnje dilere cracka. Kako pišu tamošnji mediji, dileri u siromašnom predgrađu Vila Irmã Dulce u brazilskoj državi Piauí, koja se prostire od atlantske obale prema unutrašnjosti Brazila, naučili su ovu pametnu pticu da uoči policajce u civilu i da im dojavi njihov dolazak vičući: 'Mama, policija!'
POGLEDAJTE VIDEO:
- Vjerojatno su je dugo za to dresirali jer je počeo kreštati iz sveg glasa čim smo se pojavili - rekao je brazilski policajac koji je sudjelovao u raciji za krilatog 'krivca' koji na ispitivanju nije otkrio svoje ime. Jedan je britanski novinar ovaj tjedan posjetio zatočenu papigu, a opisao ju je kao 'jako poslušnu i mirnu životinju'. Rekao je i da ptica 'nije progovorila ni riječ otkako je uhićena'. To je potvrdio i lokalni veterinar Alexandre Clark koji je ispričao da papiga uporno šuti bez obzira na mnoge pokušaje tamošnjih čuvara zakona da je 'slome'.
A koliko inteligentne ptice mogu biti, podsjetio nas je članak Sveučilišta Harvard koje je objavilo priču o papigi Alexu točno na 10. obljetnicu smrti čuvenog žakoa. Alex je umro u 31. godini života, što je za njih mlada dob, a svjetsku je slavu stekao nakon što je američka znanstvenica Irene Maxine Pepperberg na njemu dokazala da su afričke sive papige, odnosno vrsta žako, jednako inteligentni kao veliki čovjekoliki majmuni i dupini.
Ispalo je, zapravo, da je vjerojatno i inteligentniji, budući da je rješavao zadatke bolje od mnogih četverogodišnjaka, a u nekim je stvarima postizao rezultate koji su odlični i za prosječnu inteligentnu djecu u dobi od šest godina.
Irene, psihologinja za životinje, nabavila ga je još 1977., samo godinu dana nakon što je došao na svijet, dok je još radila na Sveučilištu Purdue. Tada tek 28-godišnja znanstvenica papagaja je nazvala Alex po programu 'avial learning experiment'.
Ona mu je demonstrirala kako poučava svog pomoćnika određenim stvarima, a on je odgovarao s 'točno' ili 'netočno', da bi potom mijenjali uloge. Ubrzo se Alex i sam poželio uključiti u takvu interakciju, što je zapravo bio i cilj; promatrao bi zadatke koje je Irene davala drugima i počeo bi intervenirati i ispravljati onoga tko bi nešto krivo odgovorio. Iako se takva reakcija od njega i očekivala, mnoštvo drugih stvari koje je počeo pokazivati bilo je potpuno neočekivano.
Lako za to što je progovorio, papige brbljaju, ali Alex je razumio što znače pojedine riječi, a koristio ih je više od 100. Mogao je i identificirati 50 različitih stvari, prepoznati šest količina, sedam boja i pet oblika. Razumio je i pojmove "više", "manje" i "jednako". Shvaćao je i što je "različito", što "iznad", a što je "ispod", a ako bi poželio otići negdje, znao je to objasniti riječima: "Želi ići."
Znao je i zahtijevati: "Želi banana." A kada bi umjesto te voćke dobio nešto drugo, reagirao bi tako da bi stao zuriti u čovjeka ili bi ponovio: "Želi banana". Razumio je i koncept ničega, odnosno nule, a najčuveniji test psihologinje Irene i Alexa bio je onaj prepoznavanja volumena.
Što se prosječne četverogodišnje djece tiče, ako im ponudite dvije jednake čaše do iste razine pune sokom koje vole, pa im kažete da odaberu onu koju žele, vjerojatno će vam reći da su obje jednako napunjene. Ali, ako im pružite čaše različitih oblika, pa onu užu napunite istom količinom tog soka, dijete će zbog vizualne varke posegnuti za tom užom, računajući da u njoj ima više soka.
Alex je bio prvi papagaj koji je pokazao da je u stanju shvatiti da obje čaše sadržavaju jednaku količinu tekućine, a upravo je na to fantastično otkriće podsjetio Harvard Gazette na 10. godišnjicu njegove smrti. Harvard je u članku spomenuo i drugog inteligentnog Žakoa, Griffina, koji je dokazao da Alexova postignuća nisu bila puka slučajnost, jer je on pokazao iste odlike inteligencije kao i njegov prethodnik. Inače, danas znanstvenici vjeruju da je upravo Griffin trenutno najpametnija živuća ptica.
No, i u ptičjoj se populaciji naravno nađu pojedinci koji se s inteligencijom posebno ističu među drugim pripadnicima svoje vrste, a ovo su neki od najpametnijih pernatih stvorenja čije su sposobnosti impresionirale svijet znanosti.
Alex – afrički sivi papagaj
Posebna sposobnost: jezik, shvaćanje pojmova
S njim je radila znanstvenica Irene Pepperberg sa Sveučilišta Harvard koja je vjerovala da su mu kognitivne vještine bile usporedive s vještinama petogodišnjeg djeteta.
Betty – vrana iz Nove Kaledonije
Posebna sposobnost: pravljenje i korištenje alata
Betty je zadivila znanstvenike sa Sveučilišta Oxford izrađivanjem udice od ravnog komada žice. Nakon što je napravila udicu, Betty ju je koristila kako bi došla do hrane koja je bila smještena u izduženoj staklenoj posudi. Ovo je bilo prvi put da je promatrana životinja napravila novi alata za specifični zadatak bez da je vidjela kako učiniti potrebnu radnju.
Awisa – afrički sivi papagaj
Posebna sposobnost: logika
Sedam sivih papagaja gledalo je znanstvenike sa Sveučilišta u Beču kako skrivaju sjemenke ispod jedne neprozirne posude i orah ispod druge. Znanstvenici su potom, bez prisustva životinja, uklonili jednu vrstu hrane te ju pokazali svim pticama. Samo jedna papiga, Awisa, bila je majstorica za 'šibicarenje' - uvijek bi uspjela zapamtiti ispod koje posude se nalazi hrana.