Čovjek ima šest puta veći mozak od životinje iste veličine, pa ne iznenađuje instinktivna želja za učenjem, a da b se to omogućilo - tu je depresija
Ljudske mane su spasile vrstu i omogućile opstanak
Iako ljudi pripadaju jednim od najdlakavijih sisavaca, nemaju krzno pa su se bez debelog omotača koji zadržava toplinu morali prilagoditi vremenskim uvjetima na različite načine - od prirodnih mehanizama pigmentacije koji su saučvali kožu od štetnog zračenja sunca do usavršavanja izrade odjeće i traženja najpovoljnijeg podneblja za život.
Međutim, najvažnije od svega je to što ih je hladnoća potaknula na korištenje vatre. Jedna od teorija o tome zašto ljudi nisu sličniji majmunima i prekriveni dlakom je prljavština. Budući da nisu bili dovoljno revni u održavanju higijene, naše pretke napali su paraziti i “pojeli” im dlaku. S obzirom na to da se nisu dovoljno prali, morali su se naučiti oblačiti. Evolucija je s razlogom nametnula ljudima da više uživaju u slasnom hamburgeru umjesto grickanju nemasnog celera. Mozak treba masnoće, od kojih je djelomično i izgrađen. Bez masnoća ljudi ne bi mogli zapamtiti koje će ih bobice otrovati, a koje će im biljke dati energiju i prehraniti, pa je za preživljavanje bio presudan mastan mesni odrezak. Osim toga, želja za masnim natjerala je ljude da se organiziraju i love u skupinama, a bobice su mogli skupljati svaki za sebe.
Potreba za kalorijskim “bombama” ne jenjava, što su iskoristili trgovački lanci brze hrane.
Depresija nije novost
Čovjek ima šest puta veći mozak od životinje iste veličine, pa ne iznenađuje instinktivna želja za učenjem. No kako bi mu to pošlo za rukom bez rastresenosti, razvila se depresija, koja je uzrokovala povlačenje u osamu
Uz moć govora ide i ogovaranje
Ljudi ogovaraju zbog neodoljive želje da saznaju sve što se događa i tako pripreme na potencijalne opasnosti. Nakon što su naučili govoriti, ljudi su se okupljali oko vatre i razmjenjivali informacije poput bolesti, što im je pomoglo da ih izbjegnu.
Djetinjasti ljudi žele još učiti
Pivo se prvi put spominje u epu o Gilgamešu iz 3000. pr. Kr., a alkohol je i stvorio civilizaciju. Tek nakon što su prešli na sjedilački način života, ljudi su imali višak plodova koji bi pretvorili u alkohol pa je u početku bio statusni simbol i poticao trgovinu.