Čovječanstvo danas posjeduje sredstvo kojim može usmjeravati svoju evoluciju - genetički inženjering. Ljudi bi njime mogli mijenjati svoje genome
Ljudi budućnosti imati će umjetno izmjenjene gene
Čovječanstvo danas posjeduje sredstvo kojim može usmjeravati svoju evoluciju - genetički inženjering. Ljudi bi njime mogli mijenjati svoje genome, a tijekom vremena znanstvenici mogu otkriti gene kojei određuju inteligenciju, zdravlje, spretnost, izdržljivost, dugoročnost i druge poželjne osobine te tako stvoriti naizgled nadljudsko potomstvo. Ljudi s izmijenjenim genima, koji bi živjeli 120 godina, uspjeli bi zaraditi i više novca, te ga ulagati u dodatno mijenjanje gena svojih potomaka. “Izmijenjeni” i “prirodni” ljudi tako bi se mogli odvojiti jedni od drugih, pa bi teoretski nastala i nova vrsta.
Druga mogućnost da se to dogodi jest putovanje u svemir. Uspiju li se ljudi naseliti na drugim planetima, ondje bi mogli evoluirati u drugačijem okolištu i s vremenom se izmijeniti do neprepoznatljivosti. Genetički inžinjering mogao bi i ovdje imati utjecaja, odnosno stvoriti ljude koji lakše mogu podnijeti dugotrajna svemirska putovanja ili drugačiju gravitaciju na novonastanjenim planetima, smatraju znanstvenici.
Tehnologija bi ljudima mogla posve promijeniti izgled. Pisci znanstvene fantastike već dugo spekuliraju o tome hoće li ljudi moći učitati svoj um u računalo ili oblikovati tijelo s karakteristikama svemirskog broda te da bi tehnologija mogla oblikovati evoluciju.
Ne upetlja li se u ljudsku evoluciju genetički inženjering, ljudi će postajati međusobno sve sličniji jer će se ljudi različitih boja kože sve više miješati. Ljudi budućnosti tako će vjerojatno svi biti smeđe puti.
U SF-romanu “Galapagos” Kurta Vonneguta, ljudima se mozak drastično smanji jer je on “evolucijska pogreška” koja samo stvara probleme. A film “Idiocracy” prikazuje društvo blesana koje nastaje jer inteligentni ljudi imaju manje djece.
Predviđanja da će ljudi u budućnosti izgubiti mali prst koji “ne služi ničemu” i dobiti ruke od četiri prsta, kao iz crtića, nemaju osnove.
- Jednom kad tijelo razvije određeni broj prstiju, ne mijenja ga bez jako dobrog razloga. Konj je dobio samo jedan prst (kopito), no kod čovjeka to nema smisla - kaže Ward.