Mislio sam da sam umoran, no kad sam osjetio bol u vratu i shvatio da imam moždani, smireno sam se spremio za bolnicu, priča dr. Hrvoje Jurlina, koji sada radi na podizanju svijesti o moždanom
Liječnik: Skoro dva dana nisam prepoznao da imam moždani...
Bio sam na smjeni u ordinaciji. Osjetio sam oštru bol u donjem dijelu glave na zatiljku, počinje priču dr. Hrvoje Jurlina (43) iz Zagreba. On je prije četiri godine doživio moždani udar, koji gotovo dva dana nije prepoznao. Simptomi su bili nespecifični.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
– Bila je velika gužva na poslu, imali smo na dan i po 168 pacijenata. Usto, bio je lipanj i bilo je vrlo vruće. Do godišnjeg odmora sam imao još dva dana. Pomislio sam da je to možda povezano s vratom i dugim sjedenjem, pa nisam obraćao pažnju - objašnjava dr. Jurlina, specijalizant obiteljske medicine. Počela se javljati glavobolja, no on je uspio dovršiti smjenu i vratiti se doma. Sljedećeg jutra glavobolja se pojačala, no svejedno je krenuo na jutarnju smjenu.
– U roku od sat vremena iznenada se pojavila mučnina s povraćanjem, a to je naprezanje dodatno pojačavalo glavobolju. Medicinska sestra mi je rekla da izgledam vrlo loše. Složio sam se da je najbolje da odem doma. Otišao sam, a došavši kući, ispružio sam se u krevetu. Mislio sam da će mi se stanje popraviti. No tad sam osjetio novi simptom. Kralježnica mi se ukrutila, prestala je biti gibljiva - nastavio je on dodajući kako je kao liječnik posebno educiran da ne paničari u kritičnim situacijama, pa je zato smireno pripremio torbu za bolnicu, sjeo u auto i odvezao se do Hitne.
Kaže kako je imao puno sreće jer je zbog mladosti imao šansu brzog oporavka, relativno brzo je prepoznao ozbiljnost situacije i javio se u bolnicu, a žila koja je prsnula nije bila od velike važnosti, pa nije pretrpio oštećenja. U bolnici je proveo 18 dana te još tri i pol mjeseca na bolovanju.
– Nisam htio biti na bolovanju jer sam se osjećao sposobnim za rad. Sa svojim sam se neurologom dogovorio da ću se vratiti na posao. Ako ću se osjećati loše, ponovno ću otvoriti bolovanje. Jedina posljedica koja mi je ostala nakon udara su učestale i snažne migrene, no uz pomoć lijekova to držim pod kontrolom - kazao je.
Priznaje kako je zbog svega odlučio promijeniti pogled na život i dati prednost obitelji pred poslom, presložiti prioritete.
– Shvatio sam da postoje stvari na koje nemam nikakva utjecaja. Zaključio sam da se više neću uzrujavati zbog nebitnih stvari i onih koje ne mogu promijeniti. Posao ostavljam u ordinaciji. Doma sam posvećen supruzi i djeci - kaže dr. Jurlina, ponosni je otac triju dječaka u dobi od tri, sedam i devet godina.
Smatra kako je okidač za njegov moždani udar bio nagomilani stres, no možda ima utjecaja i genetika. Naime, prije godinu i pol i njegov je otac imao moždani udar te preminuo od komplikacija.
– Tad sam shvatio da bih se trebao angažirati više i ljudima bolje objasniti o kakvom je to stanju riječ. Rijetki znaju koje su posljedice moždanog udara i koliko on narušava kvalitetu života te financijski iscrpljuje obitelj - rekao je dr. Jurlina. Zato se učlanio u Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara te stalno radi na edukaciji i nastojanju da proširi svijest o ovom važnom problemu.
Najčešći uzrok moždanog udara je oštećenje krvnih žila, ateroskleroza
U Hrvatskoj na godinu oko 9000 ljudi doživi moždani udar, a oko 3000 ljudi premine od komplikacija nakon udara. Moždani udar je prvi uzrok invaliditeta te drugi najčešći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Od deset ljudi koji su doživjeli moždani šest su žene. Najčešći uzrok je ateroskleroza – oštećenje krvnih žila, na kojem se razvijaju naslage, masnoće i krvni ugrušci.
Udar se javlja zbog ugruška ili pucanja žile
Ugrušak iz krvne žile dolazi u mozak i začepi je. Ako se unutar prvih četiri do šest sati prepoznaju simptomi, lijekovima se može razbiti ugrušak i pacijent se bez posljedica može vratiti svom životu. Drugi način je tzv. hemoragijski moždani udar, do kojeg dolazi zbog pucanja krvnih žila u mozgu.
Prepoznajte simptome i spasite si život
Najčešći simptomi su utrnulost ili slabost lica, ekstremiteta te posebno oduzetost jedne strane tijela. Tu je zatim otežan i nerazumljiv govor te naglo zamagljenje ili potpuni gubitak vida. Ljudi mogu osjetiti i nagle glavobolje praćene bezrazložnim povraćanjem te gubitak ravnoteže, omaglice i vrtoglavice.
Najbolja prevencija je redovita kontrola krvnog tlaka, šećera i kolesterola. Savjetuje se prestanak pušenja te smanjenje tjelesne težine uz zdraviju uravnoteženu prehranu. Alkohol ne treba piti, a postojeće srčane tegobe treba liječiti.