Izuzev pranja ruku, dr. James Hablin sapun nije koristio već pet godina. On je predavač na uglednom Yaleu te želi upozoriti ljude da silna pranja i kemikalije koje koristimo više štete ljudskom organizmu nego što mu koriste
UPOZORAVA NA OPASNOSTI
Liječnik se nije prao sapunom 5 godina: 'Jedino što na tijelu trebamo prati su naše ruke!'
Kad James Hamblin kaže ljudima kako na tijelo nije nanio sapun niti gelove za tuširanje i pranje već pet godina, česta reakcija im je gađenje.
- To je jedna od rijetkih stvari gdje ljudi bez problema imaju predrasude te olako govore grube i netočne stvari. Iskreno, to mi je nevjerojatno - kaže on u razgovoru za Guardian.
Pogledajte video o pravilnom pranju ruku:
Pokretanje videa...
01:08
Unatoč tim 'jasno moralizirajućim presudama', Hamblin ne mijenja svoju rutinu higijene. On je i prije pandemije isticao važnost pranja ruku na svojim predavanjima u sklopu Yale School of Health. Taj 37-godišnji liječnik izgleda vrlo mladoliko, što je još jedan razlog zašto neupućeni često sumnjaju u točnost njegovih riječi.
Hamblinove minimalističke navike tuširanja razvijale su se postepeno, nakon što se preselio iz Kalifornije u studio apartman u Brooklynu, New York, kako bi nastavio svoju karijeru medicinskog pisca.
- Trebao je uštedjeti vrijeme, novac i prostor. Istovremeno, počeo sam učiti o novonastaloj znanosti o mikrobiomima i odlučio sam pokušati pomalo izbaciti sve - kaže on.
Čak i ako niste upućeni u mikrobiome, milijarde mikroba koji vode simbiotski život s ljudima, koji koloniziraju našu kožu i crijeva - možda ste uočili sve češće oznake na gelovima za tuširanje kao 'microbiome-gentle'. One su rezultat sve većeg znanja o složenom odnosu koji imamo s našim mikrobiomima. To uključuje njihovu glavnu ulogu u razvoju našeg imunološkog sustava, zaštiti od patogena i smanjenju vjerojatnosti nastanka autoimunih stanja poput ekcema.
Dakle, sve je veća svijest kako pretjerana i agresivna pranja skidaju prirodna zaštitna ulja s tijela kojima se hrane mikrobiomi te da polijevanje antibakterijskim proizvodima možda i nije najbolja ideja.
Hamblin je zbog novog režima razmišljao o modernim predodžbama o čistoći, što je prirodno i kako su ta dva problema, iskreno, u sukobu. Stigma spram tjelesnih mirisa počela je kao reklamna strategija koja je pomogla učetverostručiti prodaju sapuna u 1920-ima, ističe doktor. Stoljeće kasnije, još uvijek živimo u strahu da netko ne otkrije i najmanji nagovještaj našeg tjelesnog mirisa. Ljudi su danas naparfumiraniji, hidratizirani i ispilingiraniji nego ikad prije.
Istovremeno, unatoč napretku u njezi kože i modernoj medicini, stanja poput akni, ekcema i psorijaze, kao i drugih autoimunih bolesti, neprestano rastu. Također, dok pokušavamo izgledati besprijekorno čisto, istraživanja pokazuju da ljudi u velikom broju i dalje ne peru ruke pravilno, čak i onda kad je to najvažnije - prije jela i nakon odlaska na WC. Svjesnost o pranju ruku tek je porasla s izbijanjem epidemije korona virusa.
Hamblin kaže kako je ključ njegova uspjeha u eksperimentima suzdržavanja od brojnih higijenskih i kozmetičkih potrepština bio polagan pristup - kroz vrijeme je počeo trošiti sve manje dezodoransa, gelova za tuširanje i sličnih proizvoda tako da se tijelo postupno naviklo.
- Koža mi je polako postajala manje masna i imao sam manje ekcema. Nisam mirisao na borove ili lavandu, ali nisam ni imao miris luka kakav bi mi se prije javljao ako bi na pazuhe naviknute na dezodorans zaboravio nešto staviti - objašnjava.
Ističe kako su se ljudi odvikli od prirodnog mirisa znoja i općenito kože, čiji je miris ugodniji kad se ne miješa s različitim kemikalijama, no kaže da je ipak primijetio kako 'manje ugodno' miriši kad je pod stresom.
- Pretjerano pranje sapunom stvara začarani krug zbog kojeg koristimo sve više proizvoda za hidratizaciju jer tako isušujemo kožu. Nakon njih, koža se opet lakše masti i opet smo na početku - kaže Hamblin, koji kaže da se svakodnevno pere, ali isključivo i samo vodom.
Na temu antibiotika, Hamblin piše da se danas uobičajeno propisuju za akne, iako vjerojatno igraju ulogu u uzrokovanju i pogoršanju autoimune bolesti i da je 'prekomjerna upotreba antibiotika vjerojatno veća opasnost za biome nego higijena'.
Kao rezultat povratka trenda 'prirodnog' sve više kompanija razvija linije 'prijateljske prema mikrobiomima', a postoji čak i mogućnost da se u skladu s našim vlastitim mikrobiomima kože, koji su jedinstveni kao naši otisci prstiju, nađu personalizirani proizvodi.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
