Kruh – on je presudni faktor u zdravoj i stabilnoj prehrani!

Bijeli kruh, prije nazivan kruhom bogatih je zapravo najmanje poželjna inačica kruha, kaže mr. sc. dipl. inž. Marijan Katalenić - voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Napominje kako to ne znači da se ne treba jesti već ne pretjerivati s količinom. Naime, naše tijelo vrlo brzo razgrađuje ugljikohidrate iz bijelog kruha, za razliku od integralnog gdje to ide puno sporije, i servira ih organizmu kao hranu.

- Upravo ta brza razgradnja i šećeri koji nastaju pri tome, rezultiraju i brzim ulazom glukoze u krv, iskorištenjem iste, a potom i naglim padom šećera u krvi u kratkom vremenskom periodu. Taj biokemijski odgovor organizma šalje mozgu poruku da je organizam ponovo gladan. Umjerenost u količini kao i prilozi koji umanjuju brzu potrošnju razgrađene glukoze u krvi daje mogućnost konzumiranja bijelog kruha kao i svih drugih vrsta kruha - naglašava mr.sc. dipl. inž. Katalenić.

- Osnovicu prehrambene piramide čine žitarice, kruh i pekarski proizvodi, prvenstveno zbog vlakana, ugljikohidrata, vitamina i minerala, koji su nužni kao izvor energije, te za odvijanje različitih važnih procesa u organizmu i pravilnu probavu. Stoga svakako trebaju naći svoje mjesto u svakodnevnoj prehrani - objašnjava dipl.ing.preh.teh. i bioteh. Andrea Gross Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.

Doc.dr.sc Dubravka Novotni, predavač na PBF-u u Zagrebu, kaže kako neredovita konzumacija kruha i drugih proizvoda od žitarica uzrokuje neuravnotežen unos energije jer se time povećava unos energije iz masti i bjelančevina, dok većina energije, 50-55% od ukupnog broja kalorija, treba dolaziti iz ugljikohidrata, 10-15% iz bjelančevina i 30-35% iz masti kako bi ljudsko tijelo funkcioniralo i razvijalo se ispravno.

- Kruh je bogat složenim ugljikohidratima, sadrži značajan udjel biljnih bjelačevina i jedva da sadrži masti. Dobar je izvor vitamina B skupine i mineralnih tvari poput fosfora, kalija i magnezija. Idealan kruh ima niski glikemijski indeks, dobar je izvor proteina i prehrambenih vlakana, vitamina, magnezija, elemenata u tragovima i antioksidansa. Preporuča se da barem polovina žitarica koje pojedemo u danu bude cjelovita. Kruh načinjen od brašna cjelovitih žitarica sadrži 2 do 6 puta više prehrambenih vlakana. Iako vlakna nisu hranjiva, njihova konzumacija je neophodna za očuvanje zdravlja. U kruhu prevladavaju netopljiva vlakna koja pospješuju probavu - napominje doc.dr.sc Dubravka Novotni.

Proizvođači sve više paze i na količinu soli u kruhu i pekarskim proizvodima. Naime, osim što se njome poboljšava njihov okus, sol ima značajnu ulogu u tehnološkom smislu te služi kao konzervans. Stručnjaci kažu kako kruh i pekarski proizvodi predstavljaju značajan izvor soli u našoj prehrani. Napominju da prosječan Hrvat pojede više nego dvostruku količinu soli od preporučenog dnevnog unosa, u odnosu na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. 

- Stoga je spremnost industrije na suradnju u rješavanju ovog velikog zdravstvenog problema - ključna. Inicijativa je najprije pokrenuta s pekarskom industrijom, gdje se ustanovilo kako smanjenjem količine soli u kruhu na razinu kod koje još uvijek ne dolazi do utjecaja na tehnološki proces proizvodnje niti na okus i izgled kruha, istovremeno značajno doprinosi ukupnom smanjenju dnevnog unosa soli - dodaje dipl.ing.preh.teh. i bioteh. Andrea Gross Bošković. 

Dodaje i da posebno treba istaknuti kako su domaći proizvođači kruha prepoznali ovaj problem i od početka su spremni na konstruktivni dijalog i suradnju. Pojedini proizvođači su čak samoinicijativno krenuli sa smanjivanjem udjela soli u svojim proizvodima kako bi svoj proizvod učinili što zdravijim i time pokazali kako vode brigu o zdravlju svojih kupaca.

Svjetska zdravstvena organizacija preporuča 250 grama kruha na dan

-  Kruh je osnovni te važan dio naše prehrane i zabluda je kako ga treba izbjegavati. U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) kažu kako treba jesti kruh nekoliko puta dnevno. Tako je i veliki broj europskih zemalja preporučio svojim građanima dnevni unos od oko 250 g, što je otprilike 4 do 8 kriški - napomenuto je na internetskoj stranici EUFIC-a, The European Food Information Council (Europsko vijeće za informiranje o hrani).