Znanstvenici isključuju mogućnost da je virus laboratorijski proizvod koji je nesretno završio. Najvjerojatnije podrijetlo ovog virusa je jedan od 1200 vrsta šišmiša, poručuju
'Korona virus je inteligentan, s vremenom će morati oslabjeti'
Korona virus će s vremenom oslabiti i postati manje zarazan. To je jedini način njegova opstanka, a upravo to će se i dogoditi. To je njegov inteligentni sustav, poručila je Elisa Vicenzi, znanstvenica u Centru za istraživanje San Raffaele za talijanski list La Stampa.
Kako se organizam bori protiv virusa?
Vicenzi, zajedno sa skupinom znanstvenika, istražuje kako se organizam bori protiv zaraze korona virusom.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Za borbu protiv korona virusa najveću ulogu igra urođeni imunitet, sagrađen od krvnih stanica, tekućina i tkiva te je prva obrana organizma protiv bilo kakve vrste zaraze. Riječ je o sistemu koji ubrzano reagira, za razliku od specifičnog imuniteta koji se sastoji od limfocita kojima su za stvaranje antitijela potrebni tjedni. Naša se istraživanja baziraju na molekulama urođenog imuniteta, koje bi mogle spriječiti daljnje širenje virusa – ispričala je znanstvenica.
Znanost svakim danom sve više napreduje u istraživanju učinkovitog lijeka protiv korona virusa te se ponajprije koncentrira na molekule koje sprječavaju širenje zaraze i njezino umnožavanje.
Dosad je poznato da virus COVID-19 ima trodimenzionalnu strukturu. Sastavljen je od virusnog proteina koji veže specifični receptor na ciljne stanice dišnog sustava. Na temelju ove strukture, znanstvenici pokušavaju pronaći prave molekule koje će raditi na sprječavanju širenja virusa u stanice.
Isključuju mogućnost da je virus laboratorijski proizvod koji je nesretno završio.
- Ne postoji ništa slično ovom virusu od čega bi se moglo proizvesti inačica. Najvjerojatnije podrijetlo ovog virusa je jedan od 1200 vrsta šišmiša - dodala je znanstvenica.
Kako bi se izbjegla zaraza virusa, znanstvenici preporučuju unos vitamina B12 i vitamina D, koji dolazi od sunca. Također, preporučuju umjerenu dijetu bogatu vitaminom C, što podrazumijeva konzumaciju pet porcija voća i povrća dnevno.
Također, znanstvenici dodaju kako je situacija s virusom jako ozbiljna te da je virus još uvijek u razvoju. Prema njima, situacija se još uvijek neće stišati, a dolazak toplijeg vremena neće pomoći u sprječavanju širenja virusa.
Ovo nije prvi puta u povijest da svjedočimo pandemiji nekog virusa. Prije pojave korona virusa, u osamdesetima smo svjedočili pojavi HIV-a, virusa humane imuno deficijencije. Nakon kratke pauze, 2003. zahvatio nas je SARS, uzročnik bolesti dišnih putova. Godine 2005. pojavio se virus H5N1, uzročnik ptičje gripe, a 2009. virus H1N1, uzročnik svinjske gripe. Nedavno, godine 2016. svjedočili smo i širenju virusa ZIKA, koji se prenosio ubodom zaraženog komarca. Dakle, riječ je o infekcijama životinjskog podrijetla, koje su se prenijele na ljudski rod.
Za kraj, znanstvenici ističu kako je razlog ovako brzog širenja virus sve veća povezanost između različitih naroda i nacija. Svijet je povezan više nego ikada, a u Aziji i Africi prenapučenost oštećuje životinjski i biljni svijet. Uz sve navedeno, veliku ulogu u sve ovome imaju i klimatske promjene koje iz dana u dan postaju sve lošije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...