Ako ga već morate jesti, od crvenog mesa birajte cijele komade u najelementarnijem i najprirodnijem obliku. Naime, prerađeno meso nije dobro zbog soli i kemikalija koje sadrži, kaže kardiolog iz SAD-a
Koliko crvenog mesa je u redu, a koliko je previše u prehrani
- Da, crveno meso može biti dobar izvor proteina, ali najveći izvor proteina po kaloriji je gljiva. One imaju puno proteina i malo kalorija. Pa kad ljudi kažu da moraju jesti meso ili neće imati dovoljno proteina, kažem im: 'Jeste li ikad vidjeli slona? Slon je vegetarijanac i ima tonu mišića!' - rekao je Stephen Kopecky, kardiolog s klinike Mayo u SAD-u.
POGLEDAJTE VIDEO Kako izabrati dobro meso u trgovini:
Pokretanje videa...
Vjerojatno nijedna hrana nije toliko dugo izazivala pomutnju u medicinskim i kulinarskim krugovima kao crveno meso. Iako većina studija ukazuje da je smanjivanje konzumacije crvenog mesa korisno za zdravlje, 'Annals of Internal Medicine' objavio je neke kontroverzne smjernice o toj temi još u listopadu 2019. godine. Oni tvrde kako 'mi, mesojedi gotovo i nismo sposobni za promjenu prehrane te stoga treba biti dopušteno da jedemo medicinski nepreporučene količine proteina'.
Ipak, Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala je prerađeno meso kao kancerogenu, a crveno meso kao vjerojatnu kancerogenu namirnicu.
Sad se nameće pitanje: Koja količina crvenog mesa je adekvatna za zdravlje?
Prema kardiologu Stephenu Kopeckyju, više je vrsti crvenog mesa - govedina (kao i junetina i teletina), janjetina, divljač i kozetina. Svinjetina se, rekao je, nutricionistički smatra crvenim mesom, ali u receptima je to bijelo meso.
Njegov savjet je uvijek birati meso u komadu nego mljeveno jer je u njemu često više masnoće.
- Ako odete u trgovinu i kupite hamburger od mljevenog mesa, vidjet ćete da ga ponosno oglašavaju kao 90 posto nemasno, ali to zapravo znači da ima 10 posto masti. Na primjer, punomasno mlijeko sadrži 3 posto masnoće i to smatramo pretjeranim, ali kad nam kažu da je 90 posto nemasno, to smatramo dobrom stvari - pojasnio je.
Sljedeća je kategorija za koju Kopecky vjeruje da najviše negativno utječe na naše zdravlje je, očekivano, prerađeno meso.
- Općenito, prerađeno meso, posebno ono koje jedemo iz trgovina, nije dobro za nas zbog soli i kemikalija koje sadrži - rekao je i savjetovao ljudima, da ako već moraju, od crvenog mesa biraju cijele komade u najelementarnijem i najprirodnijem obliku.
'Nije samo jedan faktor u mesu taj koji stvara problem'
- Spojevi koji se nalaze u crvenom mesu uzrokuju upalu i iritaciju našeg tjelesnog tkiva. To je manja iritacija, ali se s godinama gomila i dovodi do različitih posljedica. To pak uzrokuje mnoštvo medicinskih problema. Oštećenje sluznice arterija dovodi do ateroskleroze, srčanog i moždanog udara. Šteta je i u načinu na koji se proteini polažu u mozak što uzrokuje Alzheimerovu bolest, a oštećenje DNK dovodi do mutacija koje mogu uzrokovati rak - objasnio je kardiolog Kopecky.
Cassidy Gundersen, zdravstvena trenerica i nutricionistica, istaknula je 'nije samo jedan faktor u mesu taj koji stvara problem srčanih bolesti'.
- Svakodnevno jedenje crvenog mesa utrostručuje rizik od stvaranja trimetilamin N-oksida, organskog spoja povezanog s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Sadržaj proteina u mesu predstavlja problem jer ga ne možemo asimilirati na način na koji asimiliramo biljne proteine - pojasnila je.
Jennifer Haythe, izvanredna profesorica medicine u Centru za naprednu kardiološku njegu na Medicinskom centru Sveučilišta Columbia, također, upozorava na probleme koji se javljaju ako je u prehrani zastupljeno previše crvenog mesa.
- Studije su više puta pokazale da je visok unos crvenog mesa ili prerađenog mesa povezan s povećanim rizikom od srčanih bolesti, raka i dijabetesa. Suprotno tome, ljudi koji imaju manji unos crvenog i prerađenog mesa imaju manje zdravstvenih rizika - pojasnila je.
'Ne preporučujem jesti više od 600 grama crvenog mesa tjedno'
Prema kardiologu Kopeckyju, bilo bi dobro izbjegavati sve prerađeno meso i većinu mljevenog mesa. Haythe predlaže piletinu, puretinu i ribu umjesto kao zamjenu za crveno meso. Što se tiče idealne količine, kardiolog predlaže da se ne pojede više od 600 grama u tjedan dana te da to budu cijeli komadi crvenog mesa kod kojih vidite što jedete, po mogućnosti domaćeg.
- Pacijenti mi znaju reći da meso pojedu samo dva ili tri puta tjedno, ali to bude, primjerice, odrezak. Ali koje je veličine taj odrezak? Kad ih to pitam obično kažu: 'Od pola kilograma' - prisjetio se kardiolog.
Prokomentirao je i tvrdnje kako ljudi trebaju jesti crveno meso jer je to tako od davnina.
- Postoje teorije da su ljudi kroz povijest jeli crveno meso i to je bila osnova njihove prehrane. Da, mi kao vrsta jedemo crveno meso milijunima godina. Ali postoji kvaka - tad nismo imali hladnjake i zamrzivače, nismo mogli izaći i ubiti jelena za doručak, pa smo jeli meso u malim količinama, s prekidima i uz hrpe povrća, mahunarki, voća, žitarica i biljaka. Naš se genom temeljio na jedenju mesa, ali ne baš puno. Posljednjih godina ljudi u crvenom mesu obilato uživaju - objasnio je, a prenosi huffpost.com.
'Češće birajte ribu i meso peradi nego crveno meso'
I u Kliničkom bolničkom centru Rijeka se slažu s američkim kardiologom Stephenom Kopeckyjem kad je količina crvenog mesa u pitanju. I njihova preporuka je ne pretjerivati s količinom.
- Konzumirate li crveno meso, nemojte unositi više od 500 g na tjedan. Opći cilj je smanjiti konzumaciju crvenog mesa na manje od 300 g tjedno. Češće birajte ribu i meso peradi nego crveno meso. Neka to bude svježe meso i svježa riba, a unos prerađenih proizvoda smanjite na minimum - savjetuju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u brošuri Prevencija raka dojke.
- Smanjite unos namirnica koje su konzervirane i procesirane uz dodatak soli. Izbjegavajte prirodno slane namirnice i dosoljavanje gotovih jela jer je poželjan unos soli manji od 6 g dnevno (jedna čajna žličica) iz cjelokupnog dnevnog unosa. Npr. jedan perec od 70 g sadrži 2,09 g soli, što je 1/3 ukupno potrebne dnevne količine soli (6 g) - dodali su.
Prerađeno meso godinama se povezuje s karcinomima gušterače, prostate i crijeva, a studija znanstvenika s Harvarda povezuje ga i s pojavom raka dojke. Ipak, treba imati na umu da meso, posebno crveno, ima svojih prednosti za zdravlje.
Manjak crvenog mesa u prehrani može dovesti do manjka željeza u krvi koje je odgovorno za transport kisika tijelom i ima veliku ulogu u podršci imunološkom sustavu. Ako pate od manjka željeza ljudi postaju vrlo umorni i ne pomaže im ni dovoljno spavanja. Crveno meso bi trebalo biti na jelovniku barem jednom tjedno.