Koje su kreme za sunčanje bolje za nas - kemijske ili mineralne? Otkrivamo u čemu je razlika
Mineralne kreme na površini kože stvaraju bijeli zaštitni sloj koji odbija sunčevu svjetlost. Kemijske apsorbiraju UV svjetlost, no njezini sastojci ulaze u kožu, ali ne ostavljaju bijele naslage na koži
Neovisno kakvu kremu za sunčanje koristite, važno je paziti da je širokog spektra djelovanja.
- S obzirom na rezultate istraživanja i nova znanja, kada govorimo o zaštiti od sunca bitno za znati je da adekvatna zaštita od sunca podrazumijeva ne samo zaštitu od UV zraka ( UVA i UVB) već jednako tako i zaštitu od vidljive svjetlosti (VS) i infracrvenog zračenja. Pod pojmom UV zaštite mislimo na zaštitu od UVB zraka koje su najodgovornije za nastanak opeklina i karcinoma kože i zaštitu od UVA zraka koje prodiru dublje i uključene su u fotostarenje, nastanak pigmentnih poremećaja, fotodermatoza i najzloćudnijeg karcinoma kože - melanoma - pojasnila nam je Ivana Manola, dr.med. specijalist dermatologije i venerologije iz Poliklinike Manola u Zagrebu.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako učinkovito ublažiti opekline od sunca na koži
Pokretanje videa...
01:01
- Vidljiva svjetlost (VS) utječe na fotostarenje i nastanak neželjenih pigmentacija (melasme, postupalnih mrlja), posebice kod ljudi tamnijeg tipa kože. Infracrveno zračenje (IR) svoj biološki učinak na kožu ostvaruje u dubljem dijelu kože (dermisu) oksidativnim stresom i/ili toplinom što dovodi do razgradnje kolagena i nastanka bora - dodala je.
Posljednjih nekoliko godina sve popularnije su tzv. mineralne, prirodnije kreme za sunčanje koje neki smatraju zdravijim verzijama zaštite. Iako, mnogima se ne sviđaju jer ostavljaju bijeli sloj na koži. Mineralne kreme se ne upijaju u kožu, barem ne bi trebale, već je njihova uloga odbijanje sunčevih zraka. Kemijske apsorbiraju UV svjetlost i njezini sastojci ulaze u kožu, ali su finije teksture i ne ostavljaju bijele naslage na koži.
- Kreme za sunčanje podijeljene su u dvije glavne kategorije, kemijske i mineralne. Dokazano je da obje kategorije smanjuju kratkotrajno i dugotrajno oštećenje kože, smanjuju rizik od pojave opeklina od sunca te od raka kože. Jedina prava razlika je u načinu na koji to rade - kaže dr. Tyler Hollmig, direktor dermatološke kirurgije na Medicinskom fakultetu pri Sveučilištu u Texasu Dell iz SAD-a, a prenosi cnet.com.
- Kemijske kreme za sunčanje djeluju gotovo poput spužve, apsorbiraju UV svjetlost, dok mineralne kreme za sunčanje djeluju više poput štita, odbijajući sunčeve zrake - dodao je.
- Uobičajeni sastojci u kemijskim kremama za sunčanje uključuju oksibenzon, avobenzon, oktisalat, oktokrilen, homosalat i oktinoksat. One imaju imaju tendenciju biti elegantnije u pogledu lakoće nanošenja i minimiziranja vidljivih bijelih ostataka na koži. Mineralne kreme za sunčanje, s druge strane, sadrže cinkov oksid ili titanov dioksid te se često stvaraju ljepljiv osjećaj na koži - objašnjava dr. Hollmig.
Kemijske kreme se apsorbiraju u kožu, mineralne baš i ne
Jedan od razloga zašto mineralne kreme postaju sve popularnije je taj što su mnogi ljudi zabrinuti da njihova tijela apsorbiraju sastojke koji se nalaze u kemijskim kremama za sunčanje.
- Iako je moguće da upijete malu količinu mineralne kreme za sunčanje, to je malo vjerojatno jer je temelj njihove učinkovitosti to da su na površini vaše kože i odbijaju sunčeve zrake, a lako se isperu znojem ili vodom - kaže dr. Hollmig.
- Dokazano je da se sastojci određenih krema za sunčanje apsorbiraju i ulaze u krvotok, iako do danas nema podataka da su štetne bilo kakve kemijske kreme za sunčanje koje je odobrio FDA (američka Agencija za hranu i lijekove) - pojasnio je.
Dodaje kako FDA radi na prikupljanju više podataka o sigurnosti takvih krema i kakav je njihov učinak za naše tijelo obzirom da neki njezini sastojci završe u krvotoku. U izvještaju koji su objavili početkom godine, između ostalog, stoji: 'Postoje dokazi da se neki od sastojaka krema za sunčanje mogu apsorbirati. Međutim, sama činjenica da se neki sastojak apsorbira kroz kožu u tijelo ne znači nužno da je nesiguran za zdravlje.'
Dr. Ivana Manola kaže kako su rađena brojna istraživanja na tu temu, ali još uvijek se istražuje ima li štetnih djelovanja.
- Mogući štetni učinak sastojaka u sredstvima zaštite od sunca nije dokazan. Rađena su brojna istraživanja u kojima se ispitivala mogućnost prodora organskih filtera preko kože u krvotok i njihov utjecaj na endokrini sustav. S druge strane, neorganske filtere u sredstvima zaštite od sunca općenito prati pozitivniji sigurnosni profil iako postoji mogućnost da, kada se primjene u obliku nanočestica, prodiru u krvotok radeći neželjene učinke na organima. Nadamo se da će nam rezultati istraživanja koja su u tijeku dati odgovore na otvorena pitanja vezano za sigurnost primjene UV filtera - rekla nam je dr. Manola.
U kremama za sunčanje pronađeno je 16 aktivnih sastojaka, kaže dr. Hollmig - cinoksat, dioksibenzon, ensulizole, homosalat, meradimate, octinoxate, octisalate, oktokrilen, oadimate O, sulizobenzon, oxybenzone, avobenzone, para-aminobenzojeva kiselina, trolamin salicilat, cinkov oksid i titanov dioksid.
U pravilniku iz veljače 2019. godine FDA je predložio da se samo dva od gore navedenih sastojaka klasificiraju sa 'općepriznata kao sigurna i učinkovita' - cinkov oksid i titanov dioksid, a koji se nalaze u mineralnim kremama za sunčanje. Što se tiče ostalih 14, FDA želi više podataka o sigurnosti i učinkovitosti za njih 12, dok je dva zabranila para-aminobenzojevu kiselinu (PABA) i trolamin salicilat.
Za ta dva sastojka FDA je napisala da 'rizici povezani s uporabom ovih aktivnih sastojaka u proizvodima za zaštitu od sunca nadmašuju njihove koristi'. Zbog svega navedenog, niti PABA niti trolaminski salicilat trenutno nisu dozvoljeni u sunčanim kremama koje je odobrila FDA.
- Važno je napomenuti da to što FDA traži više podataka za ove ostale sastojke, ne znači ne znači da ti sastojci nisu sigurni. Zapravo, mnogi dermatolozi smatraju da je FDA pretjerano stroga u reguliranju pravila vezanih za kreme za sunčanje u našoj zemlji - kaže dr. Hollmig.
- Neke sjajne kreme za sunčanje već se desetljećima koriste u Europi, s prekrasnim sigurnosnim podacima, a još uvijek nisu odobrene u SAD-u. FDA regulira kreme za sunčanje kao lijek bez recepta, a ne kao kozmetički proizvod, što doprinosi strožim pravilima - dodao je.
Koja je bolja za zaštitu kože od sunca - kemijska ili mineralna?
- Bilo da je mineralno ili kemijsko sredstvo za sunčanje, to je daleko bolje nego ne staviti nikakvu zaštitu na kožu, kada je riječ o zdravlju kože. Poznate prednosti nošenja kemijske kreme za sunčanje su smanjenje rizika od raka kože, smanjenje opekotina od sunca, smanjeno starenje kože. Sve to apsolutno nadmašuje teorijske rizike apsorpcije - naglasio je dr. Hollmig i dodao da su, neovisno o tome, daljnja istraživanja uvijek dobro došla.
On savjetuje što više izbjegavati sunce, posebno sredinom dana kada je jako.
- Pa ja sam dermatolog, tako da prvo što mogu preporučiti je izbjegavanje sunca, posebno kada je na vrhuncu. Ja bih nas sve vjerojatno smjestio u pećine, kada bih mogao. Ali, ne možemo svi živjeti u pećinama, a i sunce je neophodno za opskrbu tijela vitaminom D - objasnio je pa naglasio, kao i dr. Manola, da je važno paziti na široki spektar djelovanja kreme za sunčanje.
- Neovisno o vrsti kreme, važno je paziti da su širokog spektra djelovanja. To znači da krema ima zaštitu od UVA i UVB zraka, sa SPF (faktorom zaštite od sunca) od najmanje 30 ili većim te da je otporna na vodu - pojasnio je dr. Hollmig.
Ovaj dermatolog kaže kako SPF 15 blokira oko 93 posti UV svjetla, dok SPF 30 blokira 97 posto. Napominje kako kreme sa zaštitnim faktorima većima od 30 zapravo blokiraju tih preostalih tri posto.
- Kreme za sunčanje s SPF-om iznad 30 uistinu samo sprječavaju apsorbiranje dodatnih 3 posto UV zraka u kožu, što obično nije vrijedno visokih cijena mnogih takvih proizvoda. Opće je pravilo, ne morate opljačkati banku da biste pronašli sjajnu kremu za sunčanje. Skupi proizvodi često daju bolji osjećaj kada se nanose na kožu, ali to ne znači da su bolji u upravljanju štetnim UV zrakama - pojašnjava dr. Hollmig.
Dr. Manola: Do ljetovanja koristim dnevnu kremu sa faktorom SPF 25
- Izlaganje suncu ima posve individualne učinke: kod osoba svijetlog tipa kože (tip I i II kože) dovodi do UVA induciranih DNK oštećenja koja se teže popravljaju nego u tamnoputih osoba, i s tim u vezi češće dolazi do nastanka karcinoma kože, dok kod tamnoputih ljudi, koji su manje osjetljivi na UVA zrake i manje skloni nastanku karcinoma, vidljiva svjetlost dovodi do pojave pigmentacija na koži. Stoga bi se fotozaštita nove ere trebala prilagoditi individualnim potrebama pojedinca, ovisno o
dobi, tipu kože i aktivnostima na suncu - rekla nam je dr. Manola.
Kaže kako bi idealan preparat zaštite od sunca trebao osiguravati zaštitu od svih valnih duljina prirodne sunčeve svjetlosti, biti prilagođen tipu kože, siguran za primjenu i imati minimalni utjecaj na okoliš. Ujedno bi, napominje, trebao hidrirati kožu i imati anti-aging učinak te biti jednostavan za primjenu.
- Dodatni izazov izrade preparata za zaštitu od sunca je uskladiti sastojke, adekvatnu zaštitu i teksturu preparata. Ključne karakteristike fotoprotekcije budućnosti s ciljem svakodnevne primjene su ultra lagane teksture, nemasne i transparentne formulacije.
Fotozaštitu bi za izrazito sunčanih dana, uz primjenu zaštitnih sredstava, trebalo dopuniti traženjem sjene kod boravka na otvorenom i nošenjem fotozaštitne odjeće, uključujući šešire i sunčane naočale. S novim saznanjima, čini se da bi oralna fotozaštita mogla biti važan dodatak cjelokupnoj strategiji zaštite od sunca - dodala je ova dermatologinja.
Dr. Manola je opisala svoju rutinu zaštite:
'Od ožujka do odlaska na ljetovanje koristim dnevnu kremu sa zaštitnim faktorom SPF 25 jer veći dio dana provedem u zatvorenom prostoru. Za sunčanih dana kada planiram duži boravak vani (vikend) i u ljetnim danima koristim preparate s visokim zaštitnim faktorom koji štite od UV zraka, vidljive svjetlosti i infracrvenog zračenja, nosim fotozaštitnu odjeću, naočale i kapu.
Koristim lagane teksture krema za lice koji uz zaštitu od sunca imaju hidratacijski i antiage učinak. Za zaštitu nepokrivenih dijelova tijela, ruku i nogu koristim mlijeka za tijelo laganije teksture ili preparate u obliku spreja. U doba dana kad je sunce u zenitu, te dva sata prije i poslije (od 11 do 15 sati) ne izlažem se suncu direktno.'
