Kažiprst i prstenjak otkrivaju kojim su bolestima ljudi skloni

Dužina prstiju može dati odgovor kolike su šanse da obolite od neke bolesti, a to se posebno odnosi na omjer prstenjaka i kažiprsta, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Swansea. Ovisno o tome koji je prst duži, može se otkriti rizik od ozbiljnih zdravstvenih tegoba kao što su rak i srčani problemi. Dužina prstiju određena je već u maternici, a njihov rast utječu i hormni. Muški hormon testosteron potiče rast prstenjaka, a ženski hormon estrogen rast kažiprsta, a upravo dužina prstiju pokazuje koliko tih hormona imate u tijelu.

- Ovo pomaže ljudima da otkriju kojim su bolestima skloni, te da tome prilagode način života kako bi smanjili rizik od bolesti - kaže voditelj studije John Manning, koji dodaje da je bolje izmjeriti prste desne ruke. 

Duži prstenjak

Ljudi s dužim prstenjakom imaju dva puta veće šanse da obole od osteoartritisa koljena ili prstiju, a veće su šanse i za anoreksiju, pogotovo kod onih koji imaju izrazito dugačak taj prst. Prehlada je također puno češća kod tih ljudi, ali dobra je vijest da su oni manje skloni pušenju. Studije su otkrile povezanost dužine prstenjaka s poremećajem hiperaktivnosti i nedostatka pažnje, kao i opasnost od autizma. Ukoliko vam je prstenjak centimetar duži od prstenjaka imate dobre predispozicije za profesionalno bavljenje sportom. Loša je vijest da duži prstenjak znači i sklonost alkoholu.

Duži kažiprst

Žene u dobi od 35 do 75 godina s karcinomom dojke imale su duži kažiprst od prstenjaka, a razlog tome je vjerojatno velika izloženost hormonu estrogenu koji se povezuje s razvojem određenih tipova raka dojke. Bulimija je još jedan problem s kojim se susreću žene s dužim kažiprstom, a razlog tome je rana izloženost estrogenu.

Duži kažiprst posebno je opasan za muškarce u dobi od 50 godina jer povećava vjerojatnost srčanog udara, ali zato im za trećinu smanjuje mogućnost razvoja raka prostate.