Kako slatko, slano i jako masno postupno izbaciti iz jelovnika?

U Hrvatskoj: Zdravlje 'tek' na drugom mjestu

Siguran posao i zadovoljstvo ekonomskom situacijom stavlja brigu o zdravlju na prvo mjesto, a Hrvati su se izjasnili kako im je zdravlje na visokom drugom mjestu. Najvažnija im je ipak trenutno briga o sigurnosti posla, otkriva globalno on-line istraživanje agencije Nielsen s kraja 2017. godine, na uzorku od 30.000 ispitanika i 500 ispitanika u Hrvatskoj. Hrvatska se u prosjeku kreće s ostalim zemljama okruženja ali i cijelom Europom jer je svim ispitanicima zdravlje zauzelo jedno od prva tri mjesta po važnosti. 
- U Hrvatskoj je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije očekivana životna dob za žene 80 godina, a za muškarce 74 godine, stoga su nam kvaliteta života, vitalnost i zdravlje vrlo važni. Moje mišljenje je kako naši sugrađani počinju intenzivnije razmišljati o zdravlju tek kad se na neki način suoče s posljedicama ne kvalitetnog načina življenja, a on uključuje više faktora od same prehrane, pa sve do tjelesne aktivnosti koju bih istaknula kao jednu od važnijih - objašnjava nam Koraljka Novina Brkić, nutricionistica prehrambene kompanije Nestlé.

U skoroj budućnosti čeka nas proizvodnja hrane s manje šećera i soli...

Ako se pitate što po pitanju zaštite svojeg zdravlja možete učiniti, odgovor je vrlo jednostavan - pripaziti na prehranu i napraviti sitne korekcije. Svakako bi trebalo reducirati previše slanu, slatku i masnu hrana koja se svakodnevno nalazi na našim tanjurima. Okus hrane svima jako bitan, a čini se kao prehrambena industrija ovdje ima značajnu ulogu u stvaranju navika u prehrani potrošača pa je zbog toga važno da se već pri proizvodnji hrane obrati posebna pozornost na smanjenje udjela šećera, soli, zasićenih masti i ukupnog broja kalorija u proizvodima, sol i aditive, te da se poveća količina poželjnih namirnica poput vlakana, voća i povrća, vitamina i minerala. U cijelom tom procesu potrebna je i šira podrška kompanija, zdravstvenih institucija i javnosti. 

Kako izbaciti nepoželjne dodatke iz svog jelovnika: 

Neupitna je činjenica kako se potrošačke navike mijenjaju iz dana u dan, a ljudi sve više paze što unose u svoje tijelo. Ako ju je uopće moguće tako nazvati, prehrana postaje jedan od preventivnih medicinskih tretmana. Sve više raste potrošnja organske hrane, a u potpunosti se izbacuju sastojci koji primjerice pojačavaju okusu poput natrij glutaminata, a okus naglašavaju povrćem i prirodnim začinskim biljem. 

1. Sol zamijenite češnjakom ili čilijem

Definitivno jedemo preslanu hranu, a sol nam je neophodna u tri puta manjoj količini od one koju trenutno u prosjeku unosi stanovnik Hrvatske (pet grama soli u odnosu na 14 grama soli). Kontinuirani preveliki unos soli dovodi do povišenog krvnog tlaka, što ima posljedice na cjelokupni kardiovaskularni sustav i srce. Jače slana hrana nije nam urođena, a da bi se naviknuli na manje slane okuse potrebno nam je oko tri do šest tjedana, objašnjava nutricionistica kompanije Nestlé Koraljka Novina Brkić.

Sol se može mijenjati manje ili više "oštrim" začinima poput čilija, češnjaka, đumbira ili blažih začinskih biljaka, najbolje mediteranskih (origano, bosiljak, vlasac...). 

2. Manje začinjene hrane (ako imate osjetljiv želudac) uz ružmarin, bosiljak i origano

Kada je riječ o jako začinjenoj prehrani (ako se pod tim pojmom misli na hranu s dodatkom ljutih, intenzivnih začina ili mediteranskih biljaka), ona sama po sebi nije loša, naprotiv svaki od tih začina donosi i vrlo korisne fitonutrijente. Začini su poželjni jer tada nemamo potrebu za velikim količinama soli. Situacija je drugačija kod ljudi s osjetljivim želucem. Njima je opcija disciplinirati se i u prehranu uključiti blage začine: ružmarin, origano, peršin, celer, lavandu, pa tada te biljke mogu djelovati i poput blage fitoterapije, objašnjava nam nutricionistica Novina Brkić.

3. Masnoće kontrolirajte uz raznovrsna ulja i više salate

Kada je pak riječ o masnoj hrani, nastavlja nutricinistica, potrebno je uspostaviti ravnotežu, raznolikost, i najvažnije umjerenost. 
- Masnoće su potrebne našem organizmu, ali je zato potrebno birati kvalitetne masnoće poput maslinovog ulja, ulja bundeve, a danas su veliki trend i konopljino, laneno ulje, kao i ulja orašastih plodova. Svinjska mast da, ali povremeno i u malim količinama. Na kraju, uvođenjem većih količina povrća u prehranu, posebno lisnatog povrća, od raznih salata, špinata, kelja, kupusa i blitve, lako možemo izbalansirati naš način prehrane, a istovremeno možemo pomoću korisnih vlakana djelomično smanjiti apsorpciju masnoća iz hrane - kaže naša sugovornica Koraljka Novina Brkić. 

4. Šećera baš koliko treba treba - pazeći na glikemijski indeks voća

Kad je riječ o šećeru, moramo znati da je on našem ogranizmu neophodan, ali prvenstveno iz prirodnih izvora, poput namirnica bogatih ugljikohidratima - to su žitarice (i proizvodi na bazi žitarica), te voće i povrće.

- Pretjeran unos šećera s razlogom se povezuje sa svim nezaraznim bolestima - od dijabetesa tipa 2 do kardiovaskularnih bolesti i debljine. Zato je pažnja usmjerena na važnost kontrole unosa šećera u našoj prehrani. SZO je preporučila da ukupan unos šećera ne bude viši od pet posto ukupnog energetskog unosa što kod prosječnog čovjeka iznosi 25 g na unos od 2000 kcal dnevno. Za lakšu predodžbu, 25 g je 5 malih čajnih žličica šećera ili 5 vrećica šećera koje dobijemo uz kavu - objašnjava nutricionistica Novina Brkić. Tu količinu, dodaje, možemo unijeti i putem hrane uz uzimanje već spomenutih vrsta namirnica, ali i pazeći na glikemijski indeks hrane (GI). 
- Kao i sa soli, na slatki se okus navikavamo i potrebno nam je neko vrijeme kako bi se riješili navike prevelikog unosa šećera.  
Kad pričamo o šećeru nikako ne smijemo zanemariti i informaciju o glikemijskom indeksu. Hrana koja ima niži glikemijski indeks uzrokuje mali porast glukoze u krvi. Poznavanje koja hrana ima koji GI može nam pomoći u kontroli razine glukoze u krvi, što je dobra strategija prevencije bolesti srca, povišene razine kolesterola, inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2, te debljine. Posebna se ta vrsta prehrane pokazala učinkovitom kod dijabetičara - objašnjava nam nutricionistica iz kompanije Nestlé.

Dobar je savjet, dodaje, što postaje i sve češća praksa, da se preko tjedna u potpunosti odreknemo slatkiša i šećera, dok ćemo si za vikende ipak dozvoliti umjerenu količinu slatkiša bilo koje vrste. Naravno ovo pravilo može poslužiti za osobe dobrog zdravstvenog statusa i odgovarajuće tjelesne mase. Ljudi koji imaju zdravstvene probleme ili su na nekoj vrsti posebne prehrane trebaju slijediti savjete svog liječnika ili nutricionista - izbjegavanje šećera i uvođenja blagih okusa - žitarica i voća. 

Što je to zapravo šećer?

Prvo razjasnimo sam pojam šećer. Znanstvenicima je to jako širok pojam i obuhvaća sve vrste šećera koje nalazimo u prirodi, dok je široj javnosti jednak bijelom konzumnom šećeru koji je po sastavu saharoza. Saharoza se u organizmu razgrađuje na glukozu i fruktozu. Glukoza je potrebna mišićima i mozgu za njihov rad. Mozak bez glukoze ne funkcionira. Ukoliko unosimo adekvatne količine šećera kroz raznoliku i uravnoteženu prehranu nije nam potreban dodatni šećer. Poznato je da su najbolji prirodni izvor šećera namirnice bogate ugljikohidratima: žitarice (i proizvodi na bazi žitarica), voće i povrće.  

Što ćemo jesti u budućnosti?

Tri su velika smjera koja utječu na ono što ćemo jesti u budućnosti - sve veće razumijevanje veze između hrane i genetike, veća povezanost medicine i hrane u smislu prevencije, koja vodi prema personaliziranoj prehrani, te inovacije u tehnologijama proizvodnje, ali i sastojcima kao što su zamjene za sol i šećer. Nestlé na svim ovim spomenutim područjima ima itekako što reći, jer smo oduvijek bili pioniri na području prehrane, nutricionizma i tehnologije, kaže nutricionistica Koraljka Novina Brkić koja se bavi istraživanjem prehrambenih navika potrošača, inovacijama u asortimanu, te povezanosti prehrane i zdravlja. Nestlé ima najveću znanstveno-istračivačku mrežu u prehrambenoj industriji, a ekspertize o hrani namjerava provoditi i dalje te stvarati proizvode koji odgovaraju na želje i potrebe potrošača, a sve kako bi doprinosio da ljudi budu zdraviji i sretniji. Osim unapređenja proizvoda Nestlé doprinosi i razvoju lokalne zajednice kroz suradnje sa stručnom zajednicom, partnerima, a sve kako bi educirao potrošače o pravilnoj prehrani.

Mikrolokacije za uzgoj hrane: Lički krumpir, zadarska amarena...

Stručnjaci daju prednost lokalno uzgojenoj hrani, a i sve je veća popularnost hrane iz pojedinih mikrolokacija poput ličkog krumpira, zagrebačkih trešanja, zadarske amarene, varaždinskog zelja. Razlog je tome što se misli kako smo i genetski spremni za hranu iz okoliša iz kojeg potječemo. Naravno, to ne znači kako će nam egzotično voće ili povrće štetiti, a najbolji primjer tome su banane koje se vrlo rano uvode u prehranu djece u vrijeme dohrane i odlično su se udomaćile u svakodnevnoj prehrani.

Podrijetlo: Skeniraj i doznaj

Potrošače danas jako zanima porijeklo namirnica, pa današnja tehnologija, proizvođači i veliki trgovački lanci rade velike projekte upravo na tom području, a on se sastoji od toga da pomoću mobitela skenirate kod na namirnici koju želite kupiti i prikaže vam se vrlo kratak film o porijeklu, primjerice ribe od ribara ili uzgajivača do samog mjesta kupnje. Ova aplikacija omogućuje i kontrolu svježine proizvoda. 

Tehnologija pridonosi kvaliteti hrane

Prehrambena tehnologija i procesi prerade hrane svojim stalnim napretkom dovode do rješenja koja nam omogućuju bolje očuvanje sastojaka ili cijele namirnice kako bi i industrijski prerađena hrana bila što kvalitetnija. Najbolji primjeri toga su procesi sušenja povrća koji se danas razlikuju od onih prije 15 godina i gdje se u posebnim uvjetima sušenja za svaku namirnicu nastoji očuvati njena nutritivna odnosno hranjiva vrijednost. Isti je veliki proces napretka doživjela i tehnologija smrzavanja povrća i voća. Što se skladištenja tiče, također se ide na optimalne uvjete i najvažnije je da tijekom cijelog lanca opskrbe, od proizvodnje do police, uvjeti budu odgovarajući, naglašava nam Koraljka Novina Brkić. Sve to već imaju u visokotehnološki opremljenoj Nestlé tvornici u Surčninu koja je dio Nestlé obitelji od 2011., a koja visokokvalitetnim proizvodima trenutno oprkrbljuje 22 milijuna ljudi iz regije Adriatic, ima i izvoz na tržišta Austrije, Njemačke, u Baltičke zemlje. 

Jednostavni sastojci - iz kuhinjskog ormarića

Trend smanjenja nezdravih namirnica, soli, šećera i zasićenih masti jedna od javnih obaveza kompanije Nestlé koja do 2020. godine cjelokupan kulinarski asortiman planira uskladiti s konceptom "Jednostavno dobro", koji podrazumijeva da proizvodi sadrže samo jednostavne sastojke koje potrošači prepoznaju i vole, poput onih koje mogu pronaći u svom kuhinjskom ormariću. Kompanija je do sada prilagodila 80 posto kulinarskog asortimana dostupnog u regiji i pritom se obvezala da će u sljedeće dvije godine MAGGI biti bez umjetnih boja i s manje soli, ali s povećanim udjelom cjelovitih žitarica, povrća, mahunarki i sjemenki. Na taj način želimo pružiti inspiraciju potrošačima za ukusnija i zdravija jela, kaže nutricionistica Koraljka Novina Brkić. 

Novi proizvodi asortimana - zdraviji i ukusniji uz koncept "Jednostavno dobro"

Svoj kulinarski asortiman Nestle je obogatio je novim THOMY umacima u kojima je zadržan prepoznatljiv okus dodatno oplemenjen s tri nova okusa - kiselim krastavcima, češnjakom i čilijem i koji će svaki vaš obrok učiniti drugačijim. THOMY umaci mogu se bezbrižno ponijeti na obiteljski piknik te se s njima mogu napraviti ukusni sendviči, jer se umaci mogu držati na temperaturi i do 25 stupnjeva. 

Ljubitelje juha MAGGI razveselit će dva nova proizvoda - Pileća juha s tjesteninom i okruglicama s mesom, te Povrtna juha s okruglicama od grisa, pšeničnim mekinjama  i špinatom. Nove juhe dobar su izbor za balansiran i hranjiv obrok s jednostavnim sastojcima kao što su špinat, kupus, krumpir, rajčica, ljubičasti luk, grašak, mrkva, peršin, paprika, i jedinstveni sastojci kao što su mekinje, proso i slanutak. MAGGI Pileća juha s tjesteninom i okruglicama s mesom predstavlja izvor proteina, sadrži 5 vrsta začina (peršun, kurkuma, vlasac, mljeveni crni papar, češnjak) i tjesteninu u 3 boje, dok  MAGGI Povrtna juha s okruglicama od griza, mekinjama i špinatom, pored izvora proteina, predstavlja i izvor vlakana i sadrži čak 28 posto povrća.