Kako je nastao 'Deinfluencing': Posljedica poplave Influencera, stoga im vjerujemo sve manje

Influenceri su nastali s dolaskom Instagrama, to su osobe koje radi svoje karizme ili onoga što bi to trebalo biti, uvjeravaju svoje pratitelje da kupe baš taj proizvod. Naravno da tu nije samo moda, već sve stvari kojih se možemo prisjetiti. No u svijetu mode ih je očito najviše, no njihova popularnost pada, odnosno, ljudi im sve manje vjeruju. Sve ih je više, sve su naporniji raznim uvjeravanjima da je baš ta stvar super. Naime, usred globalnih kriza i situacije, javio se pokret Deinfluencing koji je zapravo posljedica želja za smanjenom potrošnjom te općom nemogućnošću kupovanja svega što nam razno-razni Influenceri predlažu na svim mrežama.

Nekada su, prije oko 5 do 6 godina, ti ljudi pokretali trendove, no danas ih je toliko da su to mikro trendovi. Brendovi su željni suradnje s njima te ih obasipaju proizvodima i honorarima, u njima vide praktičan kanal za oglašavanje, no tolika ih je poplava da su ljudi jednostavno postali imuni za njihove prijedloge i ideje. Na početku su Influenceri uvjeravali svoje pratitelje da su iskreni, no to se ispralo s vremenom, ostao je samo klasičan oglas.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

VIDEO

Kralj pletiva Igor Galaš objašnjava kako se zaljubio u pletivo | Video: Sandra Šimunović/PIXSELL/Privatni album

Sada se bore za naklonost publike koja im sve manje vjeruje jer prodaju sve, odnosno služe kao oglasna ploča, piše nss.

Antikonzumerističke težnje koje se pojavljuju diljem svijeta, proizašle su iz globalnog aktivizma - nedavno je postao popularan 'Dan ne kupovanja', kao kontrast raznim danima koji slave kupnju. Naravno da su na popularnost utjecale ekološke udruge koje se očito jedine brinu o tome da mi nešto uštedimo te time zaštitimo svijet. 

U skladu s time vidimo hashtagove s ogromnim brojem pratitelja, poput #nobuyyear2023 sa 400 tisuća pregleda na TikToku i #anticonsumerism s 3 milijuna, dok je #deinfluencing došao do 50 milijuna i ne pokazuje znakove stajanja. Korisnici se pitaju kad je previše uistinu - previše.

Deinfluencing ima za cilj zaustaviti ovaj suludi ciklus trendova, mikrotrendova i viralnih proizvoda. Cilj je potaknuti gledatelje na razmišljanje o trendovskom fenomenu, a zagovornici ovog pokreta su i bivši Influenceri koji su se opametili.

- Ako niste bili aktivni tijekom ere beauty Youtubera, možda biste trebali biti upozoreni: Razmislite dvaput prije kupnje proizvoda, osobito ako im je istekao rok trajanja, na preporuku ljudi koji su plaćeni da vam ih prodaju ili su im darovani. Možda su čak i iskreni i daju vam poštenu recenziju, ali nije ih briga za cijenu. Sljedeći tjedan bit će još jedan, pa još jedan. Te ljude nije briga - ističe bivša Influencerica Elise Maria.

Korisnica Nidiaries na svom profilu vodi i prigodan serijal pod naslovom 'Trendovi koje ove godine nisam kupila iako su me uvjeravali', u kojem objašnjava koje proizvode nije kupila i zašto. Popis zapravo donosi popis viralnih kreacija, dizajna i beauty proizvoda koje smo vidjeli kod mase Influencera.

Deinfluencing jasno daje do znanja da postoji nešto što bi se moglo nazvati prekomjernom konzumacijom, što dovodi do kroničnog nezadovoljstva i frustracije krajnjeg korisnika.

Naime, konstantno biti u utrci s mikro trendovima nemoguće je, odnosno ona je unaprijed izgubljena.

Naposljetku, poriv za kompulzivnom i impulzivnom kupnjom, posebice kada se radi o velikim količinama proizvoda kupljenih na e-commerce stranicama kao što su Shein ili Wish, koje nude jeftinu, ali i nekvalitetnu robu koju proizvode izrabljivani radnici, posebno je demoralizirajuć i uvredljiv. 

Čovjek se, naravno, pita što to znači za Influencere, za brendove i platforme kao što su TikTok i Instagram, koje također temelje svoje prihode na tome te koje mijenjaju pravila i algoritme u skladu s time. Bilo bi naivno misliti da je ovo početak kraja golemog biznisa koji će se vjerojatno beskonačno iznova izmišljati, poprimajući nove oblike i postajući sve podmukliji.

U svakom slučaju, deinfluencing se pojavljuje kao svjetlo upozorenja, simptom općeg lošeg raspoloženja (koje je medij Highsnobiety prikladno nazvao 'potrošački umor'), crvena zastavica koja signalizira da se nešto mijenja.

Catalina Goanta, profesorica biznisa na Sveučilištu u Utrechtu, koja o tome piše za medij The Conversation, smatra da bi jedan od ključeva ove promjene među kreatorima sadržaja mogla biti veća transparentnost u načinu na koji komuniciraju sa svojom bazom korisnika. A ako uspijemo izbjeći neke impulzivne kupnje u tom čitavom procesu, još bolje.