Nakon Prvog svjetskog rata, pandemija gripe poharala je svijet, ubivši najmanje 50 milijuna ljudi. U to vrijeme cirkulacija stanovništva bila je daleko sporija nego danas
VAŽNE LEKCIJE
Kako je harala španjolska gripa i što su iz nje stručnjaci naučili
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Simptomi se javljaju nakon pet dana: Evo što korona radi tijelu
Prije stotinu godina, svijet koji se oporavljao od globalnog rata u kojem je poginulo oko 20 milijuna ljudi morao se odjednom suočiti s nečim još smrtonosnijim: izbijanjem gripe.
Pokretanje videa...
01:23
Smatra se da je pandemija, koja je postala poznata kao pandemija španjolske gripe, započela u skučenim i prepunim kampovima za vojsku na zapadnom frontu. Nesanitarni uvjeti - posebice u rovovima duž francuske granice - pomogli su joj da se inkubira, a zatim i proširi. Rat je završio u studenom 1918., ali kako su se vojnici vraćali kući, nosili su virus sa sobom te je još veći gubitak života tek slijedio. Smatra se da je umrlo između 50 milijuna i 100 milijuna ljudi.
Svijet je pretrpio mnoge pandemije u godinama od tada - barem tri ozbiljne epidemije gripe među njima, ali nijedna pandemija nije bila tako smrtonosna, niti tako dalekosežna.
Dok svijet reagira na globalnu pandemiju uzrokovanu novim koronavirusom, pametno je osvrnuti se i na slučaj španjolske gripe kako bi vidjeli što smo naučili od jedne od najrazornijih bolesti u novijoj povijesti.
Upala pluća je česti ubojica
Velik broj ljudi koji umiru od Covid-19 podliježu obliku upale pluća, koji je nastao zbog slabljenja imunološkog sustava u borbi protiv virusa.
To dijeli sa španjolskom gripom - iako se mora reći da je stopa smrti od Covid-19 mnogo puta niža od one španjolske gripe. Stariji ljudi i oni s oslabljenim imunološkim sustavom - koji čine većinu onih koji su umrli - podložniji su infekcijama koje uzrokuju upalu pluća.
Putovanje avionom bilo je u povojima kada je svijet pogodila španjolska gripa. Ali malo je mjesta na Zemlji koja su izbjegla njene užasne posljedice.
Njen je prolazak svijetom bio sporiji, nošen željezničkim i putničkim brodovima, a ne avionskim linijama. Neka su se mjesta održavala mjesecima, pa čak i godinama prije nego što je gripa stigla, piše BBC.
Rijetka mjesta su se spasila
Epidemija je dosegla čak i Aljasku, a tamo su se prvi oboljeli pojavili su se u Nakneku, na zapadnoj morskoj obali Aljaske, tek 4. lipnja 1919. jer je gradić bio izoliran polarnom zimom sve od rujna do svibnja. Priča je fascinantna zato što, dok su neke zajednice na Aljaski u tom naletu španjolske gripe potpuno zbrisane, neke su bile potpuno pošteđene. Tog dana u Naknek je pristigao čamac s troje izmučene djece i dva umrla odrasla. Djecu su odmah strpali u malu lokalnu bolnicu što ju je vodila tamošnja tvornica za pakiranje lososa, a prema njihovom selu poslali su nekoliko ljudi da vide mogu li im kako pomoći. Selo Savonoski bilo je nekih 10 kuća u kojima su živjele obitelji Inuita.
Ono što su tamo zatekli, šokiralo ih je: skoro svi odrasli ležali su uokolo mrtvi. Oni koji su još bili živi, bili su teško bolesni i pričali su da su im se rođaci znali s nogu rušiti mrtvi na tlo. Izaslanstvo je sahranilo mrtve u masovnu grobnicu, a preživjele prevezlo u bolnicu. U nekoliko narednih dana uz obale Zaljeva Bristol poumiralo je oko 200 ljudi, ostavljajući iza sebe desetke siročadi. Iz udaljenijih mjesta stizale su priče o psima lutalicama koji su se hranili tijelima umrlih.
U nekim selima umrlo je i do 90 posto stanovnika, što je bio apsolutno najviši postotak smrtnosti uslijed španjolske gripe u cijelom svijetu. Unatoč tome, samo nekoliko kilometara od najpogođenijih područja, u selu Egegak, od španjolske gripe nije obolio doslovno nitko. Upravitelj tvornice u Nakneku čudio se onome što su pronašli.
Neki liječnički izvještaji navodili su da su tamošnji Inuiti imali samo blage simptome. Činilo se da su imali sreće. Sada za BBC povjesničarka Katherine Ringsmuth, koja proučava ovu priču, kaže da je gripa prije 100 godina, u odnosu na broj stanovnika, na Aljasci pobila više ljudi nego bilo gdje u svijetu.
No u posljednje vrijeme počeli su se pomaljati dijelovi slagalice o sličnim situacijama, doduše rijetkim, diljem svijeta; o udaljenim otocima, ruralnim mjestima, azilima za oboljele okruženima zidovima, nekim školama. Otkriti zašto se to događalo, moglo bi se pokazati vrlo korisnim u slučaju neke buduće smrtonosne epidemije gripe, a upravo tom istraživanju posvetio se američki Department of Defense’s Treat Reduction Agency.
U razmatranje su uzeli sedam mjesta; naselje Fletcher na sjeveru Bermonta, Gunnison u Coloradu u Stjenjaku, Sveučilište Princeton u New Jerseyju, koledž Bryn Mawr u Pennsylvaniji i Trudeauov sanatorij za tuberkulozu u Saranac Lakeu u New Yorku. Epidemiološki povjesničar Howard Markel objasnio je da su se ta mjesta zaključala iznutra.
- Nitko nije ulazio, nitko nije izlazio. Škole su bile zatvorene, nije bilo javnih okupljanja. Iznašli smo izraz 'zaštitna sekvestracija', kako bismo definirali skupinu zdravih ljudi koja se izolira od rizike zaraze od onih izvana - rekao je.
Karantena u punoj snazi
Ljudi u Gunnisonu podigli su barikade i postavili straže na glavnim cestama. Putnici željeznicom morali su provesti dva dana u karanteni po dolasku. Sanatorij i škola za slijepe ionako su bili relativno zatvorene zajednice, okružene zidom, pa je tu bilo još i lakše. Te 1918. godine u toj pandemiji sretna okolnost je bila i ako je zajednica bila teška za doputovati do nje.
Američka mornarička baza Yerba Buena u Zaljevu San Francisco dostupna je bila samo brodom. Tijekom epidemije nitko nije smio pristati na otok od 6000 ljudi ako prije toga nije proveo tri dana u karanteni uz triput dnevno sprejanje grla i još uz neprilaženje zdravima na bliže od šest metara. Kad su mjere ukinute, gripa se pojavila i tamo, ali relativno blaga, uz samo troje umrlih.
Američka Samoa održala je petogodišnju karantenu za sve posjetitelje sve do 1920. godine. A kad je napokon otvorila granice, gripa se jest pojavila, ali od 8000 ljudi nije umro baš nitko, virus je očito jako oslabio. Nasuprot tome, glavni otok Samoe na sjeveroistoku izgubio je u pandemiji petinu stanovništva. Nešto slično dogodilo se i na Tasmaniji. Gripa je tamo stigla tek u kolovozu 1919. i ispalo je da je bila slabija nego u Australiji te da je tamo smrtnost bila na jednoj od najnižih razina.
Slabu vrstu virusa iskusila je i Nova Kaledonija, gdje je virus stigao tek u lipnju 1921. Znanstvenici niti danas nisu pronašli točan mehanizam zbog kojega virus polako slabi kako hara populacijom, ali primjećuje da očito u sebi gomila mutacije koje prirodno sve više smanjuju njegovu zaraznost.
Stekli otpornost
Za neke zajednice, nipošto sve, pretpostavlja se da su možda imale sreće da steknu djelomičnu otpornost, trpeći u godinama prije smrtonosne pandemije iz 1918., redovite sezonske valove gripe. U Danskoj je tako pomrlo samo 0,2 posto stanovništva, u Australiji samo 0,3 posto. Kina je također prošla relativno dobro, s niskim brojem umrlih čak i u velikim gradovima gdje bi se očekivalo da zbog društvene interakcije na malom prostoru zaraza putuje krajnje brzo i na sve strane.
- Moguće je, dakle, da je bila riječ o djelomičnoj otpornosti stanovništva uslijed epidemija obične gripe godinu, dvije, tri uoči te užasne 1918. To zovemo 'hipotezom recikliranja antigena'. U nekim krajevima starije stanovništvo posebno nije stradalo jer je imalo nekakvu zaštitu koju su stekli još iz djetinjstva" - komentirao je Gerardo Chowell, epidemiolog s Georgia State University koji također istražuje pandemiju iz 1918..
Bilo je to doba neusporedivo slabije prometne povezanosti i puno rjeđe naseljenosti područja poput Amazone. Osim povijesnih zapisa, znanstvenici su potvrdili da ova mjesta nisu bila zahvaćena time što su analizirali krv ljudi koji su tamo živjeli 1950., a imali su 32 godine ili više.
Različiti virusi ciljaju različite populacije
Liječnici su španjolsku gripu opisali kao 'najveći medicinski holokaust u povijesti'. Nije samo činjenica da je ubila toliko ljudi, već to što je toliko žrtava bilo mladih i zdravih. Normalno, zdrav imunološki sustav može se nositi s gripom, ali ova verzija je preplavila imunološki sustav, uzrokujući masivnu prekomjernu reakciju poznatu kao citokinska oluja, preplavivši pluća tekućinom koja je postala savršen rezervoar za sekundarni oblik infekcija. Zanimljivo, stariji ljudi nisu bili tako osjetljivi, možda zato što su preživjeli vrlo sličan soj gripe koji se počeo širiti ljudskom populacijom od 1830-ih.
Gripa je potaknula razvoj sustava javnog zdravstva u razvijenom svijetu, jer su znanstvenici i vlade shvatili da će se pandemije brže širiti. Za razliku od španjolske gripe, s novim koronavirusom najugroženije su osobe starije životne dobi i osobe s već postojećim bolestima.
Javno zdravstvo je najbolja obrana
Španjolska gripa izbila je u svijetu koji je tek izašao iz globalnog rata, s vitalnim javnim resursima preusmjerenim u vojne napore. Ideja o javnom zdravstvenom sustavu bila je rana - na mnogim mjestima samo si je srednja klasa ili visoka mogla priuštiti posjet liječniku. Gripa je ubila mnoge u slamovima i ostalim siromašnim urbanim područjima, među populacijom koja ima lošu prehranu i sanitarne uvjete.
Gripa je potaknula razvoj javnozdravstvenih sustava u razvijenom svijetu jer su znanstvenici i vlade shvatili da će se pandemije širiti brže nego što su ih imali u prošlosti.
Tretiranje ljudi od slučaja do slučaja ne bi bilo dovoljno - da bi se bavile pandemijama u urbanim sredinama, vlade bi morale mobilizirati resurse kao da su u ratu, stavljajući u karantenu one koji pokazuju znakove bolesti, držeći manje slučajeve odvojene od onih pate od ozbiljnijih bolesti i ograničavajući kretanje ljudi kako bi bolest nestala.
Mjere javnog zdravlja koje danas primjenjujemo u cijelom svijetu kao napore za suzbijanje širenja koronavirusa jedan su od najdužih učinaka španjolske gripe.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Košarica za koronu: Što treba imati doma i kako se pripremiti
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović): #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...
00:24
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
