Radionicu 'Kako biti bolji roditelj' u sklopu projekta Mentalna higijena održala je psihologinja Hana Hrpka, a s ciljem pružanja dodatnog znanja i pomoći u području mentalnog zdravlja djece i mladih
MENTALNO ZDRAVLJE DJECE
Kako biti bolji roditelj? Ove smjernice će poboljšati odnos i komunikaciju s tinejdžerom
S problemima mentalnog zdravlja susreću se djeca i mladi u Hrvatskoj što pokazuje i izvješće Stanje djece u svijetu za 2021. Prema podacima gotovo 12 posto djece u dobi od 10 do 19 godina u Hrvatskoj, odnosno njih gotovo 50 tisuća, ima probleme s mentalnim zdravljem. No, kako bi djeca i mladi rasli u podražavajućem obiteljskom okruženju ponekad je i roditeljima potrebna pomoć i to kroz podršku u obliku korisnih informacija te razumijevanja okoline.
POGLEDAJTE VIDEO: Stvari koje mentalno jaki roditelji nikad ne rade
Pokretanje videa...
01:45
Naime, adolescencija je praćena brojnim fizičkim, emocionalnim i kognitivnim promjenama koje su razvojno očekivane. Dodatno tome, nedovoljno razumijevanje razlika koje postoje između adolescenata i odraslih osoba čest je izvor frustracije kako roditelja, tako i mladih.
Upravo zato je održana radionica Kako biti bolji roditelj - od uspostave odnosa do izazova roditeljstva u adolescenciji u sklopu projekta Mentalna higijena čiji je cilj pružanje dodatnog znanja i pomoći u području mentalnog zdravlja djece i mladih.
Radionicu je držala profesorica psihologije i predsjednica Hrabrog telefona Hana Hrpka.
- Djeca, za koju je pubertet već dovoljno intenzivno razdoblje, preplavljena su promjenama i zahtjevima u svojoj okolini, a tek razvijaju mehanizme suočavanja s istim. S jedne strane raste utjecaj vršnjaka, a s druge strane je utjecaj roditelja koji izražavaju svoje vrijednosti i pravila. Identitet mladih u velikoj mjeri proizlazi upravo iz obitelji. Stoga je vrlo važno pružiti podršku roditeljima kako bi bolje razumjeli djecu i mlade, prepoznali znakove za brigu te znali kako i kada reagirati, a kada potražiti i stručnu pomoć - izjavila je.
Wiener osiguranje u sklopu projekta održava radionice s istom tematikom i za svoje zaposlenike. Kampanja projekta će se nastaviti i u jesen kroz web platformu www.mentalnahigijena.hr i edukativni sadržaj, radionice u osnovnim školama te organizacijom digitalnog natječaja i meet up-a za djecu i mlade s poznatim hrvatskim influencerima, ambasadorima projekta Mentalna higijena koji će mladima približiti ovu temu kroz dijeljenje svojih osobnih iskustava.
Na radionici su predložene smjernice koje mogu poboljšati odnos i komunikaciju roditelja s tinejdžerom.
Smjernice za roditelje:
Isprobajte:
- Svakodnevno odvojite vrijeme za razgovor s djetetom. Broji se i ako je to 15 min razgovora u neke dane, no važno je da smo prisutni i usmjereni na dijete. Pitajte ga o tome kako se trenutno osjeća, kako se osjećalo tijekom dana, je li se nešto dogodilo što ga je razveselilo, rastužilo, naljutilo ili uplašilo
- Razgovarajte s djetetom o važnosti pravih prijateljstava. Pitajte ga tko su mu najbolji prijatelji, potaknite ga da ih pozove u goste kako biste ih i vi upoznali
- Pitajte dijete o njegovim interesima, saznajte što najviše voli raditi. Ako nema neku redovitu aktivnost u kojoj uživa, potaknite ga da odabere i istraži neki novi hobi. Ono što možete je nuditi različita iskustva i time mu dati priliku da istražuje svoje interese. Možda postoji neka aktivnost koja ga je oduvijek privlačila, ali se još nije okušao u njoj. Predložite mu da se uključi u neku izvanškolsku ili izvannastavnu aktivnost po svom izboru
- Potaknite dijete da se pridruži nekom sportskom klubu ili upiše treninge po vlastitom izboru. Redovita tjelovježba doprinosi boljem raspoloženju, višoj razini energije tijekom dana i boljem snu. Osim toga, ovo može biti način da dijete stekne nova poznanstva i prijateljstva
- Osigurajte djetetu pristup zdravoj i raznovrsnoj prehrani
- Organizirajte obiteljske izlete u prirodi. Vikendom posjetite obližnje brdo, šumu, jezero ili park
- Pratite koliko dijete odvaja vremena za odmor. Svima je ponekad potrebno ne raditi ništa
Izbjegavajte:
- Nastojte da vam školski uspjeh, domaće zadaće i postignuća ne budu jedina tema svakodnevnih razgovora
- Smisao hobija jest kvalitetno provođenje slobodnog vremena, opuštanje i uživanje u toj aktivnosti, stoga izbjegavajte stavljati fokus na postignuća i nametati vlastite želje i ambicije ili ideje kako bi trebalo izgledati sudjelovanje u toj aktivnosti.
- Važno je da dijete samo odabere aktivnost u kojoj želi sudjelovati, stoga izbjegavajte nametati mu vlastite interese.
- Kada razgovarate s djetetom o prehrani, izbjegavajte razgovarati o izgledu ili tjelesnoj težini jer to djetetu može stvoriti pritisak i poslati poruku da nešto nije u redu s njegovim izgledom.
- Izbjegavajte provoditi svo slobodno vrijeme u zatvorenim prostorima i/ili pred ekranima.
- Mentalno zdravlje djeteta važnije je od školskog uspjeha, ali i preduvjet za isti, stoga nastojte izbjegavati poticati dijete da svaki slobodan trenutak provodi učeći.
Smjernice za roditelje - komunikacija s djetetom
Isprobajte:
- Razumjeti dijete i pokazati mu da s njim suosjećate
- Prepoznati emocije kod djeteta i prihvatiti ih upravo takve kakve jesu iako je vaša reakcija možda sasvim drugačija
- Pustiti dijete da se isplače ako mu je to potrebno Koristiti rečenice poput: Vidim da si tužan i to je u redu. ili Prirodno je da si ljuta u ovoj situaciji.
- Vjerovati djetetu (kada nam govori kako se osjeća, što misli… ili nešto drugo)
- Dati onome što vam dijete govori na važnosti. Koliko god se vama neki dječji problem činio beznačajnim, djeci su njihovi problemi veliki i stvarni.
- Saslušati dijete strpljivo do kraja, pustiti ga da vam ispriča sve što želi.
- Pokazati interes za ono što vam dijete govori. Slušati aktivno i nastojati razumjeti dijete. Postavljati pitanja i potpitanja. Provjeriti jeste li sve dobro razumjeli Tražiti dijete da vam razjasni nešto ako je potrebno ili ako vam je nejasno.
- Manje govoriti. Ako osjetite ljutnju prema djetetu zbog nečeg što vam je ispričalo, prvo probajte proraditi i otpustiti svoju ljutnju nasamo i umiriti se prije nastavka razgovora.
- Otvoriti teške teme s djetetom. Pitati dijete sve što vas zanima. Provjeriti pretpostavke koje imate o tome kako je dijete i što se s njim događa.
Izbjegavajte:
- Okrivljavanje, kritiziranje, osuđivanje.
- Tješiti djecu i zahtijevati od njih da su uvijek vedro raspoložena. Braniti djeci da izražavaju neugodne emocije poput tuge ili ljutnje. Rečenice poput: Pravi muškarci ne plaču ili Prestani se ljutiti.
- Dovoditi u pitanje iskrenost djetetovih riječi ako za to nemate neki konkretan dokaz.
- Umanjivati djetetov problem Rečenice poput: Ma nije ti to ništa., Drugoj djeci je gore., Meni je bilo gore kada sam bio dijete., Pričaš gluposti ili Kada budeš stariji, to će ti biti nevažno/smiješno. Takvim rečenicama šaljemo poruku da zapravo ne slušamo i ne prihvaćamo dijete.
- Prekidati dijete dok priča. Požurivati ga ili tražiti da skrati priču.
- Nuditi svoja objašnjenja i viđenja situacije bez da provjerimo kako dijete čuje i doživljava to što govorimo. Raditi nešto drugo dok razgovarate s djetetom.
- Pretpostavljati što se događa ili kako se dijete u vezi toga osjeća. Ignorirati ono što ne razumijete.
- Razgovarati s djetetom dok ste jako ljuti na njega. Planuti i vikati na dijete.
- Čekati da dijete otvori teške teme. Djeci je to teže nego vama.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
