Kod srčanog udara čovjek će najčešće biti pri svijesti, dok kod zastoja srca vrlo brzo gubi svijest i vrlo je važno čovjeku odmah pružiti prvu pomoć, kaže internist dr. sc. Ante Petrušić
GUBITAK SVIJESTI, BOL U PRSIMA
Kada treba zvati hitnu pomoć? Znakovi da je život u opasnosti
Srčani i moždani udar, te zastoj srca tri su stanja koja zahtijevaju hitnu liječničku pomoć, s tim da je vrlo važno prepoznati simptome, kako biste znali pomoći osobi u svojoj blizini, ili i sami znali zatražiti pomoć. Kako se srčani udar i zastoj srca mogu pojaviti istodobno, to treba imati na umu, no nije riječ o istom stanju, kaže internist, dr. Ante Petrušić.
- Srčani udar, ili infarkt, događa se kada je začepljena krvna žila koja snabdijeva srčani mišić krvlju. Dio srčanog mišića u koji ne dolazi krv ostaje bez kisika te odumire i prestaje raditi. S druge strane, kod zastoja dolazi do prekida u električnoj aktivnosti srca. Taj je prekid moguć u dva oblika: kao fatalni poremećaj ritma (tzv. fibrilacija vertikula), gdje nema valjane srčane aktivnosti i srce ne izbacuje krv, ili kao asistolija, kod koje uopće nema električne aktivnosti srca - pojašnjava sugovornik.
Dodaje kako će kod srčanog udara osoba najčešće biti pri svijesti, iako je moguće da se srčani udar i zastoj pojave istodobno, odnosno da čovjek kod pogoršanja stanja ostane bez svijesti.
Kod srčanog udara javlja se nelagoda u prsima, dok se kod nekih ljudi može javiti i snažna bol, snažan pritisak, ili osjećaj da im u prsima 'gori', a obično se javlja i pojačano znojenje i osjećaj da ne možete doći do daha. S druge strane, kod srčanog zastoja srce prestaje pumpati krv, pa ona slijedom toga ne dolazi ni do mozga, pa mozak ostaje bez kisika.
- Čovjek koji je doživio srčani zastoj zato vrlo brzo gubi svijest, to su one situacije kad se mladi igrač samo sruši na nogometnom igralištu, na primjer - kaže dr. Petrušić. U trenutku zastoja moguće su i poteškoće s disanjem, sve do potpunog prestanka disanja, što je stanje u kojem čovjeku odmah treba pružiti prvu pomoć. Ukoliko u blizini nema medicinskog osoblja i ne postoji defibrilator, primijeniti klasičan oblik prve pomoći, masažu srca i umjetno disanje, jer o tome može ovisiti život čovjeka koji je doživio srčani zastoj.
Zastoj srca obično se događa iznenada, najčešće bez prethodnih simptoma, osim što čovjek prije toga može osjetiti vrtoglavicu i može mu pasti mrak na oči, dok srčanom udaru nekoliko dana, pa i do nekoliko mjeseci prije, mogu prethoditi neki simptomi, kaže dr. Petrušić.
- Jedan od takvih simptoma je angina pectoris, odnosno bol u prsima, koja se može javiti kod većih napora, ali i kad se čovjek odmara. Ta se bol može širiti kroz ruku, moguće je da se čovjek zapuše i kod manjih napora i slično - kaže sugovornik.
Kod moždanog udara obično se javlja iznenadna snažna glavobolja, opća slabost, te paraliza jednog dijela tijela, a dodatni znakovi su zbunjenost ili poteškoće s govorom, poteškoće u razumijevanju ljudi i iznenadne promjene vida, koji je obično zamućen.
Moguća su dva različita tipa moždanog udara: ishemijski, kod kojega je krvni ugrušak začepio krvnu žilu u mozgu, te hemoragijski, kod kojeg uslijed puknuća krvne žile dolazi do krvarenja u mozgu. I u oba slučaja, najvažnije je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
NE OTKRIVAJTE IM SVOJE TAJNE: Ova tri horoskopska znaka vas tračaju čim im okrenete leđa
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
