Kad se dijete uvuče u 'što ako' spiralne misli: Pomozite im pronaći realnost i pravo rješenje

Ljudi se obično smatraju jedinom vrstom na Zemlji koja može razmišljati unaprijed i stvarati složene planove za budućnost. Razmišljanje o budućnosti ima puno prednosti, uključujući donošenje odluka, motiviranje za postizanje ciljeva i omogućavanje planiranja. Stalno razmišljamo o budućnosti i to je vještina koju koristimo cijeli život.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:13

Uz ove trikove možete poboljšati pamćenje | Video: 24sata/pixsell

Na primjer, piloti aviona moraju znati kako se nositi s određenim situacijama. Što ako ptica udari u avion? Što ako motor otkaže? Što ako grom udari u avion? Tijekom učenja piloti ne čitaju samo knjige i polažu pismene test. Oni zapravo uđu u simulator leta i suočavaju se s opasnim situacijama kako bi vidjeli što će učiniti. Piloti vježbaju kako reagirati na buduće izazove.

Vaš mozak radi istu stvar. Ima simulacijsku značajku koja razmišlja o svim mogućim budućim izazovima i postavlja pitanje 'što ako se to dogodi?'. Vaš mozak postavlja pitanja nadajući se da će dobiti ovakav odgovor: 'Ako se pojavi taj izazov, učinit ću ovo.' Vaš mozak pravi planove. To je poput vježbanja života prije nego što se dogodi.

Istraživanja su pokazala da kad smo zabrinuti, logički dio mozga otežano radi i teže jasno razmišljamo - to je dio odgovoran za planiranje, organizaciju i donošenje odluka. Dakle, vaš mozak i dalje pokušava simulirati budućnost i postavlja pitanje 'što ako'. Ali ako se brinete umjesto da stvarate planove, vaš mozak može zaglaviti u dugoj petlji pitanja 'što ako'. 

Što djeca ne smiju raditi ako upadnu u 'što ako' petlju?

1. Potiskivanje misli - ne pomaže

Izbacivanje i potiskivanje misli iz uma ili pretvaranje da one ne postoje - ne uspijeva.

2. Uvjeravanje - ne pomaže

Ponekad nam kažu da će 'sve biti u redu'. To se zove uvjeravanje. Ako ste zapeli s pitanjem 'što ako' i ako vam netko kaže 'sve će biti u redu', to je normalno, jer se brinu i stalo im je. Međutim, iako ćete se nekoliko minuta osjećati bolje, to obično neće zaustaviti vaše preispitivanje.

3. Ljutnja na sebe - ne pomaže

Ljutiti se na sebe zbog stalnog preispitivanja je sasvim nepotrebno. Osjećaj je grozan, a uostalom i ne pomaže da se prestanete pitati 'što ako'. 

Kako pomoći djeci da zaustave ciklus 'što ako'?

1. Zaustavite 'što ako' domino efekt

Kad se jedno 'što ako' pitanje preusmjeri na drugo, pa drugo na treće i na kraju u mislima imate katastrofalne scenarije, proživljavate domino efekt 'što ako'. Um ponekad stvara pretjerane i nerealne priče. Tada je vrijeme da 'premotate' svoje misli i pokušate doći do realističnijeg zaključka.

Pitanja koja pokreću 'što ako' domino efekt:

- Što ako loše prođem na testu?
- Što ako ne upišem fakultet?
- Što ako ne dobijem dobar posao?

Realno sagledavanje situacije:

- Što ako loše prođem na testu? Morat ću više učiti ili uzeti instrukcije.
- Ako ne upišem fakultet znam da mogu više učiti i pokušati opet.
- Ako ne dobijem posao osjećat ću se loše, ali to je u redu, osjećaj će proći.

2. Planirajte svoja mentalna putovanja

Što većina ljudi ponese sa sobom na putovanje? Nešto hrane, telefon, neke igre i obične potrepštine. Nužne potrepštine uzimaju se u slučaju da nešto pođe po zlu. I vaš mozak voli imati zalihe, u slučaju da postoje budući izazovi. Kada postavite pitanje što ako, vaš mozak pokušava unaprijed planirati buduće izazove kako bi bio siguran da imate 'zalihe' ili plan. Ponekad vašem mozgu treba samo mala pomoć u stvaranju plana. Vrijeme je da započnete postupak planiranja tako što ćete zapisati svoje pitanje 'što ako' i slijediti planove.

Primjer:

Što ako dignem ruku, kažem pogrešan odgovor i svi se nasmiju?

Ako dignem ruku, dam pogrešan odgovor i svi se nasmiju, onda ću se smijati zajedno s njima i sjetiti se da pogreške pomažu mozgu da raste i, na kraju krajeva, svi griješimo.

3. Izračunajte rizik

Kad se brinete, dio vašeg mozga koji shvaća koliko je nešto rizično mogao bi postati malo maglovit. Zbog toga, ako se bojite putovati avionom i netko vam kaže da je letenje manje opasno od vožnje, i dalje ćete se barem malo bojati, ali puno manje jer ćete u glavi koliko toliko moći izračunati rizik.

Ljudi provode pola vremena razmišljajući o prošlosti i budućnosti. To može izazvati oblik brige koji se naziva 'što ako'. Na tom preispitivanju možete raditi tako da budete proaktivni u svojim mislima: ako budete realni, napravite planove i procijenite rizik, piše Mind Body Green.