Junaci koji nisu živjeli, ali su jako promijenili svijet

Slušajući priče koje su nam u djetinjstvu čitali roditelji, bake i djedovi, uspavljujući nas kasnih zimskih večeri, nismo mogli ni slutiti da će neke od moralnih poruka još dugo ostati utisnute negdje u našoj podsvijesti. No osim što nas zabavlja dok smo mali i služi kao bijeg od stvarnosti u odrasloj dobi, fikcija također u određenoj mjeri oblikuje način na koji razmišljamo te utječe na društvo i kulturu vremena u kojem živimo. Ovim su se fenomenom pozabavila tri američka filozofa: Allan Lazar, Dan Karlan i Jeremy Salter. Oni su, subjektivnim odabirom, sastavili popis izmišljenih likova koji su oblikovali društvo, mijenjali ponašanje i utjecali na tijek svjetske povijesti. Svoj odabir odlučili su ukoričiti i objaviti, pa se knjiga “101 najutjecajniji lik koji nikad nije živio” odnedavno može pronaći i u knjižarama diljem Hrvatske. 

SEKSUALNA REVOLUCIJA ‘BOOP-OOP-A-DOOP’
Stvorivši Betty Boop, oskudno odjevenu zavodnicu ženstvenih oblina, tridesetih godina 20. stoljeća braća Max i Dave Fleischer izazvali su pravu revoluciju seksualnosti i pripremili teren liberalnim trendovima koji su uslijedili. Betty je kao emancipirana žena puno izlazila, provokativno plesala, pušila cigarete i uzimala kokain (u ono doba zakonom dopušten) te bila prvi seks-simbol animiranog filma.

ŠPIJUN KOJEG SVE GENERACIJE VOLE
Filmovi o agentu 007 na ekranima su dočarali nov, uzbudljiv i tehnološki napredan svijet špijunaže, dok su ljudi, udobno zavaljeni, sjedili u sigurnosti svojih domova. Profinjeni izumi kojima se James Bond koristio bili su daleko ispred svojeg vremena, ističu autori filmova.

DOBRODUŠNOG MIKIJA NITKO NE ZABORAVLJA
Disneyev junak, zvijezda kratkometražnih animiranih filmova, jedan je od najslavnijih i najomiljenijih crtanih likova uopće. Stvoren tridesetih godina 20. stoljeća, simpatični i veseli miš Miki dobrodušnim je humorom dugo uveseljavao i nasmijavao publiku ostavivši neizbrisiv trag. 

SKITNIČINA DOBROTA PRUŽALA JE NADU
Chaplinov Skitnica, lik prepoznatljiva imidža, nastao je 1914. godine te postao filmska ikona 20. stoljeća. Usred kaotična svijeta, u vihoru Prvoga svjetskog rata, dogodovštine dobroćudnoga Skitnice pružale su barem privremeni bijeg od otužne, nelijepe stvarnosti i nadu u bolje sutra.

KERMIT: NIJE LAKO BITI ZELEN
Lutkar Jim Henson svima omiljenog žapca izradio je 1955. godine od staroga kaputa koji je njegova majka bacila. S Kermitom, koji se silno trudio biti prihvaćen u društvu, brzo se poistovjetilo mnoštvo gledatelja učinivši ga bezvremenskom ikonom.  

KING KONG JE SVIMA TJERAO STRAH U KOSTI
Malo je koji film prije i poslije kultnoga klasika iz 1933. godine ostvario takav spoj erotičnosti, rasizma, mita i stvarnosti, drže autori. Za bijelu je publiku predstavljao horor s asocijacijama na bajku “Ljepotica i zvijer”, a za crnu je bio jezovit podsjetnik na tragičnu sudbinu predaka.

LEGENDARNI KAPETAN KIRK I GOSPODIN SPOCK
Teškoće s kojima se likovi iz “Zvjezdanih staza” susreću u svemirskim prostranstvima projekcija su problema iz stvarnog svijeta, poput imperijalizma, klasne nejednakosti, ratova...