Otkriće mijenja naše shvaćanje evolucijskog tijeka te otkriva koliko je rani život na Zemlji bio složen. Znanstvenici ističu da jednostanični organizam koji živi u sedimentima plitkih mora pokazuje sličnosti s embrijima
Jesu li znanstvenici napokon odgovorili na 'vječno pitanje' - što je prije, kokoš ili jaje?
Novo otkriće donosi fascinantan obrat u klasičnu dilemu „što je bilo prvo – kokoš ili jaje?“, koja zbunjuje ljude stoljećima. Istraživanje sugerira da su biološki procesi potrebni za razvoj embrija postojali mnogo prije pojave prvih životinja ili njihovih jaja. Ovo otkriće mijenja naše shvaćanje evolucijskog tijeka te otkriva koliko je rani život na Zemlji bio složen.
Znanstvenici ističu da jednostanični organizam koji živi u sedimentima plitkih mora pokazuje nevjerojatne sličnosti s embrijima životinja tijekom reprodukcije. Način na koji se dijeli izuzetno podsjeća na proces diobe stanica u razvoju embrija.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Radi se o mikroorganizmu poznatom kao Chromosphaera perkinsii. Ova vrsta, koja postoji više od milijardu godina – znatno prije pojave prvih životinja – sugerira da je život razvio biološki okvir za jaja prije nego što su jaja uopće postojala.
- Iako je C. perkinsii jednostanični organizam, njegovo ponašanje pokazuje da su procesi koordinacije i diferencijacije tipični za višestanične organizme postojali puno prije pojave prvih životinja - objasnila je Omaya Dudin, biokemičarka sa Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju.
Svi višestanični organizmi započinju život spajanjem dviju gameta, što pokreće proces diobe stanica i razvoja. Rani stadij ovog procesa, poznat kao cijepanje (ili palintomija), uključuje brzu diobu stanica bez povećanja njihove veličine. Rezultat je nakupina stanica sa šupljim središtem – blastula, čiji izgled podsjeća na malinu. Zanimljivo je da se sličan proces uočava i kod nekih jednostaničnih organizama tijekom reprodukcije, kada se organizam dijeli na nekoliko kćerinskih stanica koje postaju neovisne.
Ranije ove godine, istraživanje je pokazalo da bi Ichthyosporea, skupina jednostaničnih organizama, mogla poslužiti kao vrijedan model za proučavanje podrijetla životinja. Ova skupina se odvojila od linije koja je evoluirala u životinje prije više od milijardu godina. Iako nisu klasificirani kao životinje, Ichthyosporea dijele bliske evolucijske veze s njima.
Tim znanstvenika, predvođen biokemičarkom Marine Olivetta sa Sveučilišta u Ženevi, dokazao je da se C. perkinsii razmnožava palintomijom – procesom sličnim diobi životinjskih stanica tijekom mitoze. Dudin i njezin tim usporedili su C. perkinsii s drugim organizmima unutar iste skupine, tražeći sličnosti između palintomijske reprodukcije i ranih stadija razvoja životinja.
Otkrili su da nakon diobe C. perkinsii formira nakupinu stanica nalik blastuli, s najmanje dvije različite vrste stanica. Ova kolonija ostaje u blastula-fazi veći dio svog životnog ciklusa prije nego što se stanice odvoje i nastave funkcionirati samostalno.
Proces razvoja C. perkinsii iznenađujuće je sličan razvoju životinjskih embrija. To ukazuje na mogućnost da je ovaj razvoj zajedničko nasljeđe životinja i Ichthyosporea, što sugerira da je genetski nacrt za embrionalni razvoj postojao prije pojave samih embrija.
Međutim, priroda je poznata po „recikliranju“ uspješnih rješenja – ponekad se slične značajke pojavljuju kod različitih organizama kao rezultat konvergentne evolucije. Način na koji C. perkinsii razvija nakupine stanica neuobičajen je i rijetko viđen među srodnicima životinja, što otvara pitanje je li riječ o zajedničkom pretku ili o neovisnom evolucijskom putu.
Ovo otkriće otvara uzbudljive mogućnosti. C. perkinsii bi mogao pomoći u razumijevanju prvih koraka u evoluciji životinja ili pokazati koliko su fleksibilni genetski alati rane faze života, piše Brightside.