Objava stručnjaka da brisanjem CCR5 gena možemo poboljšati kognitivne sposobnosti ljudi nije etički korektna jer još nema dovoljno saznanja o tome kako to djeluje na ljude, kaže neurolog dr. Davor Jurišić
GENETSKO MODIFICIRANJE U KINI
Jesu li znanstvenici brisali gen da tako povećaju IQ djevojčica?
Objava stručnjaka da se brisanjem CCR5 gena mogu poboljšati kognitivne sposobnosti čovjeka te pokušaj da se tako stvore bebe koje će se brže i bolje intelektualno razvijati od svojih vršnjaka nije etički korektna, jer još nema dovoljno saznanja o tome kako ta metoda djeluje na ljude i kakve posljedice za čovjeka može imati. Rezultati CRISPR postupka koje do sada imamo uglavnom su povezani s istraživanjima na miševima i ne možemo ih uzimati kao mjerilo za zaključke o tome kako će ta metoda djelovati na ljude, kaže dr. Davor Jurišić, specijalist neurologije iz Poliklinike Marin Med iz Dubrovnika, komentirajući objavu neurobiologa iz Sveučilišta u Kaliforniji, čiji je laboratorij nedavno otkrio kako se kod ljudi kojima prirodno nedostaje taj gen bilježi brži oporavak nakon moždanog udara.
Neurobiolog Alcino J. Silva u razgovoru za MIT Technology Review povezao je istraživanja svog laboratorija s projektom kineskih znanstvenika, koji su izbrisali gen CCR5 kod dvije blizankinje rođene prošle godine. Lulu i Nana, kako su ih stručnjaci nazvali za javnost, podvrgnute su tom postupku kod začeća, s ciljem da se ojača njihov imunitet i otpornost na virus HIV-a, kojem taj gen treba kako bi mogao ući u ljudske krvne stanice.
Iako je postupak proveden s drugim ciljem, Alcino J. Silva kaže da je kineski znanstvenik sigurno znao za istraživanja koja traju u Kini i SAD-u, koja su ukazala na to da postupak može utjecati i na promjenu kognitivnih sposobnosti kod djece. I ne isključuje da je znanstvenik imao na umu i mogućnost da bude među prvima koji će testirati taj postupak na ljudima.
Eksperiment je u Kini osuđen kao neodgovoran, a neurobiolog He Jiankui iz Južnog sveučilišta za znanost i tehnologiju u Shenzhenu, je pod istragom, iako nema dokaza da je njegov cilj bio utjecaj na inteligenciju blizankinja. Pritom je zanimljivo istaknuti da se trenutno ispituje učinak lijeka protiv virusa HIV-a Maravirok na ljude, koji djeluje tako da kemijski blokira gen CCR5 i trebao bi pokazati kako to dugoročno djeluje na kognitivne funkcije kod čovjeka, što ukazuje na to da genetska modifikacija neće biti nužna.
- Sva istraživanja do sada ukazuju na to da brisanje gena CCR5 može poboljšati funkcije mozga. Ja ne bih bio znanstvenik kad ne bih vjerovao da će to jednog dana omogućiti da povećamo prosječan IQ. No rad na miševima je jedno, miševi nisu ljudi i ne možemo znati kakvi bi bili rezultati tih postupaka kod ljudi, pa je itekako prerano za bilo kakve zaključke - kaže Alcino J. Silva.
- U ovom trenutku zaista ne možemo govoriti o tome da se ta metoda može koristiti za genetsku modifikaciju radi stvaranja 'pametnijih' ljudi, za to je i više nego prerano - kaže i dr. Jurišić te dodaje kako je riječ o vrlo skupim postupcima koji zasigurno nikada neće biti u nekoj široj primjeni.
Logično je tek očekivati da se pojave lijekovi utemeljeni na spomenutim saznanjima, koji bi mogli biti dostupni ljudima koji prežive moždani udar, ili neku traumu mozga zbog koje su im funkcije ograničene.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
