Jeste li tvrdokožac, umjereni ili osjećajna i nježna duša?

a) Izravno i otvoreno se suočiti s njim - pritom se energično svađati te pokušati čak i nasilu riješiti problem.

b) Pokušati utvrditi u čemu je problem te ga riješiti na miran način a da se emocionalno ne uzbuđujete oko toga.

c) Povući se u sebe ili na sigurno mjesto te čekati i nadati se da će sve uskoro prestati.

2. Šef vam kaže da želi promijeniti neke stvari u vašem odjelu. Vi... 

a) Počet ćete se braniti i pravdati da radite sve što vam se kaže - uglavnom.

b) Bilježite sve što vam šef kaže i procjenjujete kako će to u budućnosti utjecati na vaš položaj te kako se osjećate.

c) Nestrpljivo čekate dok sastanak ne završi i zatim odlazite u zahod da se dobro isplačete - mora da ste sigurno negdje pogriješili.

3. Dok gledate film, partner kaže da mu je glumica seksi. Vi...

a) U trenu promijenite raspoloženje i pobjesnite - muškarci bi takve primjedbe trebali zadržati isključivo za sebe.

b) Od srca se nasmijete njegovu komentaru jer znate da je sasvim bezazlen - nema ničega lošeg u maloj simpatiji prema glumačkoj zvijezdi (slažete li se ili ne, to je već sasvim drugi problem).

c) Odmah pretpostavite da vaš partner, ali i svi ostali muškarci, vjerojatno/sigurno želi sve druge žene, osim vas.

4. U trgovačkom centru ponude vam besplatan makeover... 

a) Tko ste vi da mi govorite da trebam kompletnu promjenu?! Što nedostaje mojoj frizuri i šminki?

b) Sjajno, odmah me pribilježite. Jedva čekam da isprobam nešto novo, a i želim se još bolje naučiti šminkati.

c) O ne, zar izgledam tako loše? Očito svi misle da ne držim do izgleda.

5. Prijatelj počne raspravu i otkrije da ste ga povrijedili. Vi...

a) Burno mu se suprotstavite i nabrajate sve što je ikad učinio ili rekao, a što vas je povrijedilo.

b) Trudite se ostati mirni i pozorno ga slušate te pokušavate razumjeti zašto ga je to uzrujalo prije nego što mu odgovorite i obrazložite zašto ste to napravili.

c) Briznete u plač dok se pokušavate obraniti od optužbi ili jednostavno pognete glavu i šutke ga slušate.

6. Kad se ljudi ne slažu s vašim mišljenjima ili stavovima, vi...

a) Opet im detaljno objasnite što ste mislili time reći i zaključite da su glupi jer se ne slažu s vama, a očito je da ste u pravu.

b) Nije vas briga niti se uznemiravate zbog toga - uostalom, svatko ima pravo na svoje mišljenje.

c) Njihovo neslaganje shvaćate kao uvredu - mrzite kad vas se tako osuđuje.

7. Ako vas netko dobronamjerno zadirkuje, vi...

a) Naživcirate se i jako naljutite te odmah, naravno, uzvratite jednakom mjerom, čak ga i malo jače uvrijedite.

b) Pokušavate se smijati i možda našaliti na svoj račun - iako vas je nešto možda i povrijedilo, no to ne pokazujete.

c) Postanete još nesigurniji u sebe i svoj izgled, posramite se i možda zaplačete jer sve shvaćate preosobno te ne možete podnijeti da vas netko zadirkuje, čak ni bezazleno.

Tumačenje rezultata

Najviše odgovora pod a: Niste osjetljivi ili barem ne želite da drugi to vjeruju. Često se bojite da vas ne povrijede te reagirate ako mislite da ste ugroženi. Zbog toga se ponekad nepotrebno suprotstavljate. Iako ste ispod čvrstog oklopa osjećajni, ponekad želite “bocnuti”. Vjerojatno ćete i “pobijediti” zato što vas se ljudi pomalo boje. Slobodno se prepustite dobrim i lošim iskustvima jer će vas samo ojačati. Ako povremeno priznate da ste pogriješili i prihvatite kritiku, nešto ćete i naučiti te početi suosjećati s drugima. 

Najviše odgovora pod b: Dovoljno ste samopouzdani, pa ste svjesni da sve loše stvari nisu usmjerene protiv vas te znate prihvatiti kritiku. Zbog toga odlično rješavate probleme. Ugodno ste društvo te znate pokazati strast a da ne ispadnete preosjetljivi. Problem nastaje kad se drugi ne slažu s vašim mišljenjem. Kako biste se lakše nosili s razlikama, poradite na suosjećajnosti jer ćete tako objektivno sagledati situaciju. Da vas ne bi doživljavali kao nekog tko nameće mišljenje, uvijek uzmite u obzir tuđe osjećaje i razmišljanja.

Najviše odgovora pod c: Svjesni ste da ste preosjetljivi, no znate li koliko nepotrebne boli ta osjetljivost izaziva? Nije problem u drugima nego u vašim reakcijama. No možete prestati shvaćati sve osobno, ali to se ne događa preko noći. Zato sljedeći put kad vas nešto povrijedi, naljuti ili uplaši, razmislite zašto je to tako. Vjerojatno ćete uvidjeti da je problem u vama. Morate li uvijek biti savršeni i ne želite nikog iznevjeriti? Jeste li uvijek na meti drugih? Prvi korak u prevladavanju osjetljivosti jest da shvatite zašto je nešto izaziva.

Pet mana preosjetljivosti

Najveći izazov preosjetljivosti je pretjerana sklonost osjetilnom i emocionalnom uzrujavanju. Prihvaćanje velikih količina informacija iz unutarnjeg i vanjskog svijeta ponekad im je preteško te izazivaju puno boli, umora ili nervoze. Zato se često izbjegavaju zabavljati. Također, burno reagiraju na tuđe misli i osjećaje pa su tako, primjerice, jako uzrujani u blizini ljutitih ljudi. Često se povlače u osamu kako bi došli sebi, ali to nije uvijek dobro za njihove ciljeve i osobni razvoj. Tako im, primjerice, neće nimalo pomoći ako se tijekom duge prezentacije povuku kako bi se oporavili od emocionalnog intenziteta prevelikog broja ljudi. 

Preosjetljivi ljudi i previše razmišljaju te analiziraju - što dovodi do nezdravog perfekcionizma ili stresnih reakcija na stvari, ljude ili situacije koje su za njih jednostavno “previše”. No takvim ljudima nije lako u društvu gdje se na preosjetljivost ne gleda sa simpatijom. Zato bi je trebali usmjeriti na razvijanje kreativnosti.

Pet prednosti preosjetljivosti

Jedna od istaknutijih “vrlina” preosjetljivosti jest bogatstvo osjetilnih detalja. Preosjetljivi ljudi uočavaju nijanse u razlici u teksturi odjeće, hrani, glazbi, mirisima i bojama - sve doživljavaju intenzivnije i drukčije. Takve reakcije, primjerice na boje, obogaćuju iskustvo, pa mogu pomoći umjetnicima i dizajnerima da budu još bolji. No prema psiholozima, preosjetljivost može i potaknuti kreativnost. 

Također, lakše uočavaju i nijanse u značenjima, pa su oprezniji kad trebaju nešto poduzeti te detaljnije razmatraju mogućnosti. Svjesniji su i unutarnjih stanja, koja ih mogu obogatiti i pomoći im da budu bolji pisci ili glumci. Pretjerane reakcije na bol ili neugodu mogu ih potaknuti da se bolje brinu za zdravlje. Budući da reagiraju na tuđe osjećaje, mogu to iskoristiti za veću suosjećajnost ako su profesori, menadžeri ili terapeuti.