Taj jednostavni čin kojim iskazujemo prijateljstvo, naklonost, ljubav ili privrženost prema nekome ima duboke korijene u našoj evoluciji, želji za opstankom vrste i potrebi da se osjećamo ugodno
ZNANOST OTKRILA
Jeste li se ikad zapitali zašto se ljudi ljube? Evo odgovora!
Vjerojatno ne postoji niti jedan susret s dragim ljudima, a da se uz srdačno rukovanje niste i poljubili, izražavajući tako prijateljsku gestu. Ne postoji čovjek koji se ne sjeća svog prvog nespretnog poljupca iz djetinjstva ili mladosti. Ljubimo se s partnerom, što je svojevrsna potvrda naše predaje odnosu, a ponekad i uvertira u puno dublji, seksualni odnos.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovo je poljubac koji izaziva
Pokretanje videa...
00:57
Ljubimo klince da bismo im iskazali ljubav, potvrdili im svoju predanost i osjetili onu vrckavu radost koja se javlja kad nježne slinave dječje usne uzvrate poljubac u obraz…
Bezbroj je situacija u kojima nekog ljubimo ili nas poljube, a da vjerojatno nikad niste razmišljali o tome odakle potječe taj običaj, piše kolumnist Sean Kernan na portalu Yahoo, koji se dao u pravo malo istraživanje porijekla tog običaja.
Evolucijski psiholozi kažu da bi današnji običaj ljubljenja mogao biti povezan s činom 'hranjenja poljupcem' koji je uobičajen u svijetu životinja, no poznato je i kao drevna praksa kod ljudi, kaže. Majke su nekad razmjenom sažvakane hrane 'usta na usta' s djetetom odvikavale djecu od dojenja i privikavale ih na krutu hranu. Žvakanjem hrane prije nego što bi ju dale bebi, pomagale su da dijete lakše probavi hranu, jer su je usitnile zubima, a njihova slina prenosila je djetetu probavne enzime. Zanimljivo je da ovaj postupak mnoge podsjeća na francuski poljubac.
Postoje još neki detalji koji ukazuju na to kako se poljubac uvriježio u praksi. Na primjer, male bebe mogu vidjeti tek 20 do 25 centimetara ispred svog lica, što znači da su zarana usmjerene na promatranje lica izbliza. Osim toga, naše bjeloočnice su evoluirale kako bi nam pomogle razlikovati smjer pogleda druge osobe, aktivirajući posebne neurone kad netko gleda u nas. Dakle, skloni smo direktnom promatranju drugih ljudi jer se tako s njima povezujemo.
Osim toga, kad nam netko uputi poljubac, ili ga uzvrati, time se hrani naša potreba za toplinom i ugodom, te osjećajem sigurnosti koji smo imali uz majku. Tako bismo mogli pretpostaviti da ljubljenje ima duboke korijene u našoj evolucijskoj prošlosti.
Prvi dokumentirani primjeri romantičnog ljubljenja potječu iz brončanog doba, između 2500. i 3500. godine prije Krista. S vremenom je ljubljenje postalo toliko kulturno ukorijenjeno da je u starom Rimu služilo kao način sklapanja bračnih ugovora. Danas nam poljubac više ne služi kao pečat na takvom ugovoru, ali je definitivno znak ljubavi i privrženosti. Štoviše, znanstvenici smatraju da ljubljenje ima ulogu svojevrsnog ‘senzora', za prepoznavanje genetski kompatibilnog partnera.
Naime, naša osjetila mirisa mogu otkriti imunološku kompatibilnost s partnerom tijekom poljupca i ponekad kad poljubite nekog tko vam se jako sviđa zaustavi se cijeli svijet, no ima i onih situacija u kojima sve emocije nakon poljupca splasnu. Profesorica imunologije, dr. Maria Bicalho, kaže kako na to utječe naša podsvijest, odnosno podsvjesna želja za obnavljanjem vrste rađanjem zdravog potomstva. To je ključan kriterij pri odabiru partnera: Biramo onog s kojim postoji veća genetska različitost, kako bismo povećali šanse potomstva za preživljenje.
Da je taj podsvjesni proces vrlo aktivan ukazuje činjenica da se kod bračnih parova općenito može uočiti veća genetska različitost u usporedbi s nasumičnim uparivanjem ljudi. Studija u kojoj su znanstvenici provjerili 90 bračnih partnera u odnosu na 152 nasumično spojena para to je i dokazala.
Dodatno, dio znanstvenika vjeruje da se ljudi ljube kako bi namjerno prenijeli klice među sobom. Teorija kaže da se ljubljenjem žena izlaže muškarčevim klicama, razvijajući antitijela koja se prenose na dijete, povećavajući tako njegove izglede za preživljavanje. Ukratko, ljubljenje bi moglo imati jaku genetsku i instinktivnu komponentu, a nipošto mu ne možemo oduzeti ni društvenu i emocionalnu dimenziju.
Naime, ljubljenje u usta često podrazumijevamo kao izraz ljubavi. Usne i jezik su među najosjetljivijim dijelovima tijela, osmišljeni da izazovu zadovoljstvo i proizvodnju hormona koji smanjuju stres. Tako ljubljenje jača naše veze, osobito u trenucima neizvjesnosti te jača osjećaj privrženosti i sigurnosti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
