Jedan jedini dekolte - vječna igra otvaranja i zatvaranja

Bezbroj je načina na koji žena otkriva vrat, grudi, ramena i leđa, ali je samo jedan naziv za to - dekolte. Nimalo bezazlena je ta “stvarčica” - nemilosrdno opisuje našu povijest, ali ipak nije potekla iz raja jer da je Evi i Adamu bilo važno da i ženine grudi budu pokrivene, ne bi samo dva smokvina lista bila dovoljna za njih oboje pri izgonu iz raja...  Shvativši da su goli, Adam i Eva su dobrovoljno “pokrili svoju golotinju”. Nakon toga o pokrivanju golotinje odlučivali su drugi, ovisno o stilu života i važećoj moralki u raznim povijesnim ciklusima. U zagrebačkoj knjižnici Kustošija, u povodu Mjeseca knjige, povijesnu priču o dekolteu toliko je dobro ispričala dizajnerica i vlasnica modne škole Profokus Branka Vučetić Atletić da se o tome naveliko govori u modnim krugovima. Ne treba, međutim, biti tako sjajan poznavalac modne povijesti da bi razumjeli zašto su pjesnici stoljećima uzdisali nad najljepšim ženskim “balkoncinom” kojim su žene vješto pilotirale otkad postoje. No, hvala Bogu, danas su pjesnici oslobođeni te blesave “zadaće”... 

Brojni su modni predmeti dekoltirani, a ne samo balske i večernje haljine - dekoltirani su grudnjaci, bodiji, korzeti, badekostimi i - cipele. Nulti stupanj njihova dekoltea danas predstavljaju Louboutinove salonke “Dekolte 554” s deset centimetara visokom potpeticom. No pojam dekoltea ipak se prije svega tiče haljine. Kad se filmska ljepotica Anne Hathaway na dodjeli Oscara 2008. pojavila u prekrasnoj Marchesinoj crvenoj haljini, nitko nije mislio da ta “na jedno rame” haljina predstavlja zapravo verziju starogrčkog hitona. Jedno joj je rame bilo posve obnaženo, a niz drugo se spuštao vijenac ruža od iste vatrenocrvene svile. Bio je to čedni dekolte u odnosu prema ženama starog Egipta čije su grudi bile posve slobodne jer poširoki tregeri nisu bili tu da skriju grudi nego da ne spuzne njihova, valjda najstarija treger-suknja na svijetu... 

Sve do 1830. izrez oko ženina vrata nije ni imao svoje ime, čak ni kad se prvi put spuštao nisko niz leđa kao u renesansi ili kad se zamamno spuštao sprijeda poput mora koje se povlači sa žala kao na dekolteu francuske kraljice Marije Antoanete ovjekovječenim slikarovim kistom 1775. godine. Žene su zapravo imale nevjerojatnu slobodu u manipuliranju izrezom na svojim grudima. Kako bilježe povjesničari, mir je u tom pogledu krenuo već nakon ranoga srednjeg vijeka i trajao od 11. do 19. stoljeća, tj. do viktorijanskog doba. Zabrađene žene srednjeg vijeka jesu primjer zastoja u otkrivanju prostora čežnje, no njemačke i talijanske gospođe ipak se usuđuju pokazati poprsje. No već u ranoj renesansi čak je i Mona Lisa dekoltirana, a tek je 1506. Kako to? Za sva prekoračenja čudorednih granica postojao je savršen paravan - tumačilo se to prikazom majčinstva, a obilno se u to uklapao i lik Bogorodice s djetetom. Agnes Sorel  - jedna od najslavnijih kraljevskih metresa u povijesti - prikazana je kao Madonna lactans na slici Jeana Fouqueta nastaloj oko 1450. godine. Slika je fantastična, Agnes izgleda kao netom izašla iz radionice plastičnoga kirurga. 

Kuglaste dojke izgledaju kao silikonske lopte. Lijeva iskače iz razvezane plave korzetne haljine čiji dizajn bi rado potpisao svaki poznati modni dizajner 20. stoljeća. Tusto dijete uz nju uopće se ne čini gladnim. Kao da je slučajno tu. Crkva i politika zatvarale su i otvarale ženski dekolte u ritmu krize: poprsje je u manirizmu - zatvoreno; u baroku - otvoreno... U rokokou - otvoreno, a u Napoleonovo vrijeme početkom 19. stoljeća, u ampiru - gotovo golo, a cijelo je tijelo uvijeno u tako tanku tkaninu da se i čini golim. Rihanna sa svojom lažnom, gotovo nepostojećom haljinom na dodjeli CFDA nagrade u lipnju ove godine zapravo je samo mali korak dalje od Napoleonove Josephine s početka 19. stoljeća. 

Igra “otvoreno-zatvoreno” traje i danas, jednako s čvrstim mladim, kao i s kirurški rekonstruiranim zrelim tijelima modernog doba. I uvijek je prati ista bura zbog toga koliko kože pokazati... Nije li i najčednija kancelarka Merkel dokaz? Dovoljno je ukucati na pretraživač Merkel, Oslo 2008., Opera House... i zinuti od čuda.

Preuzeto iz tjednika SuperMile - svake subote ekskluzivno uz 24sata!