Riječ je o digitalno stvorenim likovima koji promoviraju kozmetiku, dodatke prehrani i proizvode protiv starenja. Posebno zabrinjava činjenica da se pritom koriste pričama o razvodu, menopauzi i nesigurnostima povezanima sa starenjem kako bi pridobili povjerenje žena.
POGLEDAJTE VIDEO:
VIDEO
Anthropic upozorava da bi njihov AI mogao ucjenjivati ljude i okončati čovječanstvo
|
Video: 24sata/Reuters
Sve je raširenija pojavu virtualnih influencerica koje na prvi pogled djeluju potpuno stvarno. Njihovi profili ispunjeni su snimkama, preporukama proizvoda i osobnim pričama, ali njihova lica, glasovi i životna iskustva mogu biti u potpunosti računalno generirani.
Jedan od primjera je Holly Lorne, virtualna influencerica koja na Instagramu ima oko 16.000 pratitelja, a na TikToku još približno 12.000. Predstavlja se kao osoba s iskustvom u istraživanju njege kože te promovira korejsku kremu za lice Jiyu, koja stoji oko 50 eura.
Njezine objave izgledaju poput uobičajenih savjeta influencerica koje žele pomoći ženama u njezi kože. Međutim, Holly nije stvarna osoba, već lik stvoren umjetnom inteligencijom.
Tisuće pratitelja i zarada od prodaje
Sličan je slučaj s Lauren Miller, koja ima oko 41.000 pratitelja i promovira LED uređaj za njegu lica vrijedan 51 euro. Još veći broj pratitelja, njih približno 96.000, ima Jennifer Carter, koja promovira dodatak prehrani protiv znakova starenja.
Iako njihovi profili izgledaju uvjerljivo, riječ je o virtualnim osobama koje mogu poslužiti kao marketinški alat za prodaju proizvoda.
Prema pisanju Daily Maila, osobe koje stoje iza takvih profila mogu ostvariti proviziju do 25 posto od prodaje putem poveznica koje dijele sa svojim pratiteljima.
Troškovi izrade virtualne influencerice pritom se mogu znatno razlikovati. Stvaranje takvog lika može stajati od približno 95 do 18.000 eura, dok mjesečno održavanje može iznositi od 50-ak do više od 9500 funti, ovisno o složenosti sadržaja i tehnologiji koja se koristi.
Stručnjaci upozoravaju na manipulaciju
Posebno je problematično kada virtualne influencerice iznose osobne priče o emocionalno teškim iskustvima, menopauzi ili problemima sa starenjem, a da pritom nije jasno naznačeno da te osobe zapravo ne postoje.
Takve objave mogu stvoriti osjećaj bliskosti i povjerenja među pratiteljima, koji zatim lakše prihvaćaju preporuke proizvoda.
Dermatologinja Anjali Mahto upozorila je na problem vjerodostojnosti takvih preporuka, dok je Sara McCorquodale iz tvrtke CORQ istaknula potrebu za jasnijim označavanjem digitalno stvorenih osoba i sadržaja.
Kao primjer mogućeg rješenja navodi se Norveška, koja je uvela pravila o označavanju određenih digitalno izmijenjenih reklamnih fotografija.
Problem nije ograničen samo na male profile
Umjetno stvorene influencerice već su postale dio šire industrije digitalnog oglašavanja. Jedna od najpoznatijih virtualnih osoba, Lil Miquela svojim kreatorima donosi znatne prihode od reklamnih suradnji.
Ipak, korištenje umjetne inteligencije u oglašavanju ne prolazi uvijek bez kritika. Modna i lifestyle platforma SheerLuxe našla se na udaru kritika nakon predstavljanja četiriju virtualnih influencerica koje su davale savjete o ljepoti i odijevanju.
Slične reakcije izazvao je i virtualni lik Iris Lane, koji je korišten za promociju parfema, a čiji je profil tvrtka Slate Brands uklonila nakon negativnih reakcija javnosti.
Stručnjaci zato naglašavaju važnost transparentnosti, osobito kada je riječ o sadržaju koji promovira proizvode za zdravlje i ljepotu. Potrošači bi trebali moći jasno prepoznati razgovaraju li sa stvarnom osobom ili digitalnim likom, kao i je li preporuka rezultat osobnog iskustva ili plaćene promocije.
Sve uvjerljiviji sadržaji stvoreni umjetnom inteligencijom pokazuju koliko je važno kritički pristupati preporukama na društvenim mrežama. Savršeno lice i emotivna životna priča više nisu dokaz da se iza profila nalazi stvarna osoba.