Je li bolje biti ranoranilac ili noćna ptica: Plusevi i minusi

Svima je poznata podjela na ranoranioce i noćne ptice. Uvriježeno je mišljenje da se ranoranioci smatraju susretljivijima od noćnih ptica jer oni koji rano ustaju općenito se lakše prilagođavaju standardnim dnevnim rasporedima.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:03

Video: 24sata/pixsell

Prema pregledu istraživanja iz 2012., ranoranioci su prijavili višu razinu pozitivnih emocija. Međutim, vrijedi uzeti u obzir da se sreća i druge pozitivne emocije mogu lakše postići kad vam vaš obrazac spavanja omogućuje da se lako afirmirate u društvu. S druge strane, ostvarivanje i održavanje romantičnih veza i drugih vrsta međuljudskih odnosa može biti teško ako vam je teško ostati budan nakon osam ili devet sati navečer.

ŠTO RANIJE - TO BOLJE Istraživanje: Srčani problemi mogu se smanjiti ako odete na spavanje u pravo vrijeme

Biti noćna ptica ima nekoliko nedostataka. Budući da je većina društva strukturirana oko dnevnog rasporeda, poput radnog vremena od 8 do 16 ili dnevne nastave u školi i na fakultetu, onima koji ustaju kasno možda će biti teže zadržati određeni posao. Mlade noćne ptice mogu čak imati problema s prilagodbom na fiksni školski raspored.

Studija iz 2019. pokazala je da se noćne ptice također mogu suočiti s drugim nedostacima, uključujući povećani rizik od mentalnog zdravlja i metaboličke probleme.

Ipak, preferencija večernjih sati nije uvijek loša stvar. Mnogi umjetnici, pisci i kreativni profesionalci smatraju da rade svoj najbolji posao dok ostatak svijeta tiho spava oko njih. Na kraju dana, najvažnije je da dobijete pravu količinu sna kako biste održali dobro zdravlje.

Zašto je netko ranoranilac ili noćna ptica?

Istraživači smatraju da bi genetika mogla pomoći u objašnjenju preferirate li zoru ili sumrak. Cirkadijalni ritmovi također mogu igrati ulogu u određivanju kronotipa spavanja. Studija iz 2020. godine ukazala je na povezanost između kronotipa spavanja i tjelesne aktivnosti. Oni koji su rano ustajali imali su tendenciju da imaju više tjelesne aktivnosti, a noćne ptice manje. Ipak, autori studije nisu došli do zaključaka o tome može li razina tjelesne aktivnosti utjecati na kronotip, ili obrnuto.

PREMA ISTRAŽIVANJU Odlazak na spavanje između 22 i 23 sata mogao bi smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti

Možete li promijeniti svoj obrazac spavanja?

Prema pregledu istraživanja 2021. godine o genima koji nam pokreću tjelesni sat, s vremenom bismo mogli imati više kontrole nad svojim obrascima spavanja. Zasad, te intervencije ostaju daleki san i nijedna čarobna pilula neće noćnim pticama olakšati da ujutro rano ustanu iz kreveta. Promjena obrasca spavanja može dovesti do poteškoća i zahtijeva promjene u tipičnom ponašanju spavanja i iziskuje ogromno strpljenje u procesu.

Osim toga, obrazac spavanja može se promijeniti kako starite. S ulaskom u srednju ili stariju odraslu dob, možda ćete početi ustajati sve ranije, piše Healthline.