Faktori stresa poput nesigurnosti, dugog radnog vremena te loših međuljudskih odnosa povećavaju rizik od bolesti, a mogu čak dovesti do prerane smrti...
Izgradite li zdrave odnose na poslu i stres će biti puno manji
Posao koji remeti obiteljski život te dugo radno vrijeme povećavaju rizik od prerane smrti za 20 posto, a nepoštenje na radnome mjestu povećava rizik od bolesti za 50 posto, otkrilo je istraživanje Sveučilišta Harvard. Faktori stresa poput nesigurnosti i dugog radnog vremena mogu oštetiti zdravlje, povećati rizik od bolesti pa čak i dovesti do prerane smrti, pokazala je studija.
Faktori stresa poput nezaposlenosti, rada u smjenama, nedostatka kontrole u poslu ili nedobivanje zdravstvenog osiguranja podižu rizik od smrti više nego pasivno pušenje, stoji u studiji.
- Stres utječe na ono što se fiziološki događa u tijelu – na kardiovaskularni sustav, srce, krvni tlak, želudac, na to da previše ili premalo jedete, ne možete spavati... To individualno varira od pojedinca do pojedinca, netko nakuplja stres u sebi duže vrijeme pa nakon nekog vremena počne osjećati posljedice, a nekome se dogodi nešto veliko pa odmah osjeti. Dakle okidač može biti velika stvar ili puno manjih stvari koje se često ponavljaju. Isto tako, netko je otporniji, a netko se brže slomi - kaže psihologinja, prof. dr. sc. Majda Rijavec.
Dodaje kako su najčešći uzroci stresa na radnom mjestu previše posla, više nego što možemo podnijeti normalnim tempom, prekratki rokovi, nejasni zadaci kada ljudi ne znaju što se od njih očekuje, strah od otkaza. A kako bi otkrili kako ljudi u Hrvatskoj podnose stres, u tvrtki Ramiro proveli su anketu na 316 ispitanika.
- Čak 53 posto anketiranih trenutačno je pod stresom visoke ili vrlo visoke razine, 34 posto srednje razine, dok nisku ili vrlo nisku razinu stresa doživljava samo 13 posto. No, 56 posto ljudi je pod visokim stresom dulje od dvije godine. Duljina izloženosti stresu statistički je značajno povezana s brojem dana bolovanja. Na stres na poslu najviše utječu loši odnosi s nadređenima i kolegama, dok su stresori o kojima se najviše priča u javnosti daleko manje zastupljeni - kaže kaže magistrica organizacijske i industrijske psihologije Tanja Pureta, direktorica tvrtke Ramiro.
Psihologinja Rijavec dodaje kako je za smanjenje stresa važna promjena razmišljanja. Zapitajte se što će vam određena situacija koja vam sada stvara stres značiti za pet godina.
- Današnje društvo je takvo da ljudi doživljavaju stres na poslu, a da nisu ni krivi, zbog lošeg poslodavca, male plaće... Treba se truditi pronaći svoje načine za borbu protiv stresa – kaže psihologinja Rijavec.
Rezultati ankete Ramira ukazuju da i uzročnici stresa i lijek za njega ne leži negdje izvan nas, već da se za rješenje ovog problema trebamo okrenuti (i) sebi. Dokazano je da kad ljudi izgrade zdrave međuljudske odnose, kvaliteta života i rada im se značajno poboljšava, kaže psihologinja Pureta.
- Protiv stresa pomažu i tehnike opuštanja, hobiji kao planinarenje, pa i pletenje. Važan je i način prehrane te privatan život jer stres stvara kada ljudi teško usklađuju posao s privatnim životom - kaže psihologinja Rijavec.
Pomaže odmor
U slučaju sagorijevanja treba nešto promijeniti - pomažu duži odmor, savjetovanje, drugačiji način razmišljanja... U nekim slučajevima sagorijevanje može završiti i depresijom, ali vrlo rijetko – objašnjava psihologinja Majda Rijavec.
Na razinu stresa najviše utječu psihološki uzroci
U anketi Ramira se pokazalo kako čimbenici za koje se smatra da su glavni uzročnici stresa (ekonomska kriza, loši rezultati poslovanja, niska plaća i strah od otkaza) kod nas nisu najvažniji okidači. U Hrvatskoj je to odnos sa šefovima.
Stres povećava loš odnos sa šefom i kolegama
Čimbenici psihološke prirode koji podižu razinu stresa su npr. loš odnos s nadređenima i kolegama, nedostatak osjećaja smisla u poslu koji se obavlja, prevelika količina posla, osjećaj da poslodavac ne cijeni mišljenje i ideje...
Stres na poslu mogu izazvati kolege ili šef
Najviše smo pod stresom kada nemamo kontrolu, ako se događa nešto loše što ne možemo promijeniti. Do stresa mogu dovesti i drugi ljudi - kolege ili šef koji su teške osobe, skloni konfliktima, kaže psihologinja Rijavec. Netko duže nakuplja stres u sebi, a nekome se dogodi nešto veliko pa odmah osjeti posljedice - kaže Rijavec.
Protiv stresa pomažu kretanje, prijatelji i obitelj
U borbi protiv stresa pomaže fizička aktivnost – kretanje, trčanje, plesanje, jer ona podiže razinu endorfina, a smanjuje razinu hormona stresa. Važna je i podrška prijatelja i obitelji, ne smijete se izolirati, kaže psihologinja Rijavec
Probajte tehnike opuštanja, hobije i novu prehranu
Koliko će vam stres na poslu naštetiti uvelike ovisi i o situaciji izvan njega – kakva je vaša okolina, ali i kakva ste osoba. Rizik od bolesti je zbog stresa veći, no ne razbole se svi – kaže Rijavec.