Mnogi će za svoju odbojnost prema određenoj hrani okriviti karakter ili genetiku, no jedan stručnjak kaže da se sve može promijeniti postupnim izlaganjem toj hrani
Izbirljivost u prehrani nije do želuca, već do "glave" i stava
Želudac vam se diže na prokulice, korijandar vam ima okus poput sapuna ili naprosto ne možete probaviti gljive? Sve je to u vašoj glavi, tvrde znanstvenici, piše Huffington Post. Ipak, objašnjavaju kako neke preferencije u prehrani jesu zadane i svojstvene većini ljudi - a to je odbojnost prema gorkim te nepoznatim začinima i povrću, ponajviše hrani koja ne raste u njihovom podneblju.
Biljke proizvode gorak okus kako bi od sebe odbile predatore, a ljudi su razvili osjećaj odbojnosti prema tom okusu kao svojevrsni zaštitni mehanizam. No da evolucija i dalje ima tako snažan učinak na ljude, tada nitko ne bi jeo kelj, cvjetaču i slične namirnice, objašnjava prehrambeni stručnjak Frank Bruni.
U svojim se tvrdnjama poziva na američku studiju iz 80-ih, prema kojoj glavni razlog što će netko jesti ili odbiti, ovisi isključivo o stavu.
- Tko je slobodoumniji i više voli eksperimentirati, taj će probati i zavoljeti više vrsta hrane, dok će oni izbirljivi u glavi složiti priču kako oni to naprosto ne mogu jesti - ističe Bruni.
Kao primjer za to navodi masline i oštrige koje mnogi ne vole jesti kao mali, no do odrasle dobi se nađu u više situacija u kojima se upravo ta hrana jede, pa popuste pritisku i povremeno je kušaju u društvu. Što im okus postane poznatiji, to je više zavole, objašnjava Bruni.