Ispovijest obrtnika: 'Zanati umiru, mladi to ne žele raditi'

U suvremenim uvjetima, produženje životnog vijeka i očuvanje fizičkih sposobnosti starijih osoba dovode do nužne promjene u politici umirovljenja. Fleksibilnost postaje ključna riječ, omogućavajući umirovljenicima da rade dulje ili se prilagode poslovima koji su prikladni za njih. Film “Pripravnik” s Robertom De Nirom ilustrira ovu temu.

Naravno, za one koji žele raniju mirovinu, posebno one koji obavljaju teške i zahtjevne poslove, treba osigurati tu mogućnost. Fleksibilna socijalna politika, prilagođena različitim profesijama i uvjetima, postaje iznimno važna.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:53

Umirovljenici iz Velike Gorice razbacali se na pjesmu Leta 3: 'Mama kupila traktora. ŠČ!' | Video: KanalRi

Stari i mladi u svijetu poduzetništva

Marina Glavina, bivša knjigovođa, odlučila je da umirovljenički život nije za nju. Nakon 42 godine rada, većinu radnog staža stekla je u SSSH. No, umjesto da se povuče u tišinu mirovine, Marina je ponovno zakoračila u radni svijet.

- Nakon godinu i pol dana umirovljenja, osjećala sam se još uvijek radno sposobnom i motiviranom za rad. Vratila sam se na već dobro poznato mjesto, ali ovaj put u Sindikat umirovljenika Hrvatske. Radim tri do četiri dana u tjednu na pola radnog vremena. Željela sam dati svoj doprinos iako sam formalno u mirovini - rekla je-

U zemlji gdje se prošlost i budućnost isprepliću, stariji poduzetnici nose svoje iskustvo kao dragocjeni teret. Stariji poduzetnici, često su i inovatori. No, razlika između poduzetništva i obrtništva nije uvijek jasna.

Nerijetko o poduzetništvu govore ljudi koji nemaju iskustva u gospodarskom sektoru. Teorija bez prakse nije dovoljna. Stariji poduzetnici mogu prenositi znanje i vještine mlađima, ali generacijski jaz i dalje postoji.

U Gradu Zagrebu, obrtništvo blijedi. Nekada je bilo desetke urara, a danas ih je tek nekoliko. Kvalitetan mentor u svakom području zlata vrijedi. Stariji poduzetnici mogu povezati generacije, prenijeti iskustvo i potaknuti inovacije. No, starije osobe nisu samo poduzetnici. U sustavu socijalne skrbi, nerijetko su odbačene, žive na društvenim marginama.

KVAKA24 INTERVJU 'Kroz praksu sam naučio što znači poštovati tuđe vlasništvo i držati se dogovorenog'

Marina i njezini kolege iz Sindikata umirovljenika prikupljali su prije četiri mjeseca potpise za Peticiju “Veće mirovine odmah!” – dostojanstveniji život za sve starije osobe. Na štandovima diljem grada, ljudi od 70, 75, 80 godina bore se za opstanak. Uputili su ih Vladi RH.

Razlozi za ovu akciju leže u činjenici da je svaki treći građanin Hrvatske stariji od 65 godina siromašan, a Hrvatska je četvrta po siromaštvu starijih osoba u EU. Uz to, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi samo 42,33 posto, dok je prosjek EU zemalja 60 posto.

Sindikat predlaže niz zahtjeva, uključujući hitno povećanje mirovina, poboljšanje modela usklađivanja mirovina i ukidanje diskriminacije umirovljenika. Također, nedavno su najavljeni i rast mirovina za određene kategorije umirovljenika, što
će donijeti veće mirovine za ukupno 122.800 umirovljenika.

Čuvar vremena i tradicije

U srcu Zagreba, gdje gradske ulice pulsiraju svojim ritmom, skriva se jedna posebna priča. Ime koje se proteže kroz generacije, urezalo se u svaki gradski sat – Lebarović. A među njima, Dalibor Lebarović srednjih je godina, šesti po redu urar u obitelji. Njegova urarska radionica, osnovana davne 1947. godine i nosi bogatu tradiciju.

U toj radionici održava se više od tristo satova diljem zemlje. Nisu samo provjera i održavanje u pitanju – oni su zaslužni i za kompletnu izradu. Njihovi satovi traju minimalno 50 godina uz redovito održavanje. Specijalizirani su i za restauraciju svih vrsta ručnih i zidnih satova. Dalibor je naslijedio radnju od svog oca, ali i znanje koje se prenosilo s koljena na koljeno. I ne samo od
oca – njegovi korijeni sežu sve do djeda i pradjeda. No, Dalibor nije ostao zarobljen u vremenu. Naprotiv, modernizirao je ovaj drevni zanat, spajajući tradiciju s inovacijama.

Dok satovi tik-taku u njegovoj radionici, Dalibor Lebarović ostaje čuvarom vremena i tradicije. Njegove ruke oblikuju ne samo mehanizme, već i priče koje će trajati još mnogo generacija.

KVAKA24 INTERVJU 'Danas se poslovođe puno više prilagođavaju mladima: Nekad to nije bilo tako!'

Zlatarska čarolija u Umagu

Umag, taj šarmantni grad na ulazu u Hrvatsku sa sjevera, krije priče koje se protežu kroz stoljeća. Među njima, jedna posebno blista – priča o gospodinu Njaci Široka, umaškom zlataru i majstoru filigrana. Za njega nema odmora. Odlučio je biti šest mjeseci u mirovini, a šest mjeseci raditi.

- Isplati mi se raditi jer je ova radnja moja. Moj djed je došao u Umag još davno, a 1980. godine su otvorili ovu obiteljsku trgovinu.
Sve što znam, naučio sam od njega - ispričao je.

Umag, s venecijanskim kućama, sačuvanim dijelovima zidina i kula, renesansnim i baroknim crkvama, nosi raskoš rimskih vremena. U uskoj Epifanijevoj ulici, na broju tri, skriva se jedini umaški ranokršćanski sarkofag, datiran u početak šestog stoljeća. No, tu nije kraj tajnama. Potonuli grad Sipar, mali poluotok koji se plimom pretvara u otočić, čuva ostatke drevnog kaštela. Prije pedesetak godina, za velikih oseka, mogli su se vidjeti podovi mozaika, sobe, kupališne zgrade. Danas su ti tragovi tek sitni dijelovi, progutani morem.

A onda, umaška naušnica – unikatni primjerak u svijetu. Pronađen je tijekom arheoloških istraživanja na Trgu slobode prije osam godina. Zlatar Njaci Široka izrađuje repliku te naušnice na isti način kao nekad, koristeći spravu s pijeskom potopljenim na određenoj temperaturi vode.

- To je idealan dar za one koji iz Umaga žele otići s posebnom uspomenom - kaže ovaj 70-godišnji majstor.

KVAKA24 INTERVJU 'U našem poslu nikad nema dosade, stalno nešto učimo, a mogućnost zarade je odlična!'

Istina je, povijest Umaga, svi ti tragovi i zanatske vještine, čine ga ponajvećom atrakcijom. Njaci Široka osim unikatnih naušnica, osvojio je i niz priznanja za svoj filigransko-zlatarski obrtnički rad.

- Mene ovaj posao još uvijek veseli. Dosadno bi mi bilo da ne radim. Šteta što taj zanat izumire. Nema tko to raditi, ne
samo u Umagu, nego u cijeloj Istri. Mladima to nije privlačno. Puno se radi, treba izuzetno puno strpljenja, a zarada nije takva da zadovolji sve veće prohtjeve. Inače, malo mladih nasljeđuje obrtnike, općenito - istaknuo je.

I dok čeka priliku da prenese svoje znanje na mlađe naraštaje, Njaci Široka i dalje u sezoni radi najfiniji nakit, stvarajući zlatarsku čaroliju u srcu Umaga.

Europska komisija organizira programe podrške

Europska komisija prepoznaje važnost starijih osoba kao poduzetnika i obrtnika. Njihovo iskustvo, znanje i vještine mogu biti dragocjeni za gospodarstvo. Kroz programe podrške, poput onih za malo i srednje poduzetništvo, starijim osobama omogućava se lakši pristup resursima i tržištima. Također, potiče se razmjena znanja između generacija, što može doprinijeti održivom razvoju i inovacijama.