Inzulin se nekad 'izvlačio' iz goveđe ili svinjske gušterače

Početkom 1920-ih Frederick Banting i Charles Best otkrili su inzulin pod vodstvom Johna Macleoda sa Sveučilišta u Torontu. Uz pomoć Jamesa Collipa, inzulin je pročišćen, čime je 15. travnja 1923. godine postao dostupan za uspješno liječenje dijabetesa. Banting i Macleod dobili su Nobelovu nagradu za svoj rad. Do ovog izuzetno važnog znanstvenog otkrića koristio se inzulin ekstrahiran iz goveđe ili svinjske gušterače koji je često bio neučinkovit, a ponekad je izazivao i vrlo ozbiljne alergijske reakcije. Danas se inzulin proizvodi tehnologijom rekombinantne DNK, uz pomoć genetski modificirane bakterije Escherichije coli, a za život je neophodan lijek osobama koje boluju od dijabetesa tipa 1. Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja koji daju nadu da bi uskoro u uporabi mogao biti i "pametni inzulin". Umjesto ponavljanih mjerenja razine šećera i nekoliko injekcija tijekom dana, samo jedna injekcija pametnog inzulina mogla bi riješiti njihove zdravstvene probleme.

Otvoren prvi McDonalds

McDonald's je ime poznato u cijelom svijetu, a logo žutog slova "M" u prvih je pet po prepoznatljivosti u svijetu. Poznata franšiza restorana brze hrane počela je svoju priču 1940. u Kaliforniji, kad su braća Dick and Mac McDonald otvorili svoj prvi "drive-in" restoran. Braća su restorane "Speedee Service System" prodali Ray Krocu, koji je otvorio prvi McDonald's 15. travnja 1955. u Illinoisu. Franšiza se brzo širila, na jelovnik je 1965. dodan Filet-O-Fish, a dvije godine kasnije u Kanadi je otvoren prvi restoran izvan SAD-a. Godine 1968. predstavljen je popularni Big Mac, a 1995. stigao je sladoled McFlurry. Danas u svijetu postoji čak 40.275 restorana, koji se prilagođavaju arhitekturi i prehrambenim navikama svojih kupaca, pa imaju različite ponude hrane. Prvi McDonald's u Hrvatskoj otvorio se u veljači 1996., u Jurišićevoj 3 u Zagrebu, gdje se nalazi i danas.

Rođen da Vinci

Talijanski znanstvenik i umjetnik Leonardo da Vinci rođen je 14. travnja 1452. godine. Umjetnički genij glavni je čovjek renesanse, koji je uz svoje višestruke talente bio čovjek neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama. Osim u umjetnosti, dao je doprinose anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, mehanici, astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje oružja, urbanistici. Njegove Posljednja večera (1495.-1497.) i Mona Lisa (1503.-1606.) spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena.

Više vremeplova pročitajte OVDJE.