Čeka se pravilnik kojim će biti definiran način utvrđivanja njihove cijene i koji bi trebao omogućiti trgovcima da ih formiraju te da se utvrde pravila otkupa malih bočica i tetrapaka
Imat ćete pravo dobiti naknadu za povratnu ambalažu i za tetrapake te bočice do 0,2 l
Svakako treba podržati uvođenje naknade za tanke plastične vrećice koje se koriste za pakiranje robe u trgovinama, kod mesara i na placu, jer građani na neki način moraju sudjelovati u financiranju zbrinjavanja te vrste otpada. I ovih dana se vidi zašto je to važno, kad vidite visoke temperature zraka i vrijeme koje imamo za Božić i Novu godinu, ili ekstremne hladnoće u nekim drugim krajevima svijeta. Moramo smanjiti odlaganje otpada u prirodu, kaže mr. sc. Nenad Matić, predsjednik Zelene liste na činjenicu da se uskoro uvode naknade za tanke vrećice čija je upotreba dozvoljena i do sada su bile besplatne, te da se proširuje pravo na naknadu za povrat ambalaže na bočice i tetrapake do 0,2 litre.
POGLEDAJTE VIDEO: Jesu li pamučne vrećice odgovarajuća zamjena za plastiku
Pokretanje videa...
Riječ je o novostima koje donosi Prijedlog Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, kojim se predlaže obvezna naplata svih vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje, koji je prošao postupak savjetovanja s javnošću. Trenutno se analiziraju pristigle primjedbe i komentari, nakon čega bi trebao biti donijet. Njime se predviđa da se uvede naplata za sve vrlo lagane plastične vrećice za nošenje (one koje su tanje od 15 mikrona i koje se koriste za voće i povrće i drugu rasutu hranu), koje se trenutno ne naplaćuju. Te se vrećice ubuduće neće smjeti izlagati i prodavati na blagajnama, a tamo gdje ih potrošač uzima da bi u njih spremio robu, morat će biti istaknuta njihova cijena. Nju će trgovci odrediti vlastitom poslovnom odlukom, kažu u odgovoru na naša pitanja iz Ministarstva gospodarstva.
Očekuje se da će Pravilnik stupiti na snagu na proljeće. Podsjetimo, ranije smo koristili i plaćali deblje plastične vrećice, čija je upotreba početkom ove godine zabranjena, dok su tanke plastične vrećice bile besplatne. Cilj je da se iz upotrebe izbace debele vrećice za čiju razgradnju treba i do 100 godinu, a da u upotrebi ostanu tanje, koje se razgrade za prosječno desetak godina. No, i njihovo zbrinjavanje treba platiti, pa se zato uvodi nova naknada.
- Na žalost, mnoge stvari pritom još nisu dorečene, niti imamo dovoljno informacija o tome kako će se odvijati, pa je teško komentirati. Naime, jasno je da moramo smanjiti proizvodnju plastičnog otpada i da je to jedan od načina, no ne znamo zašto se prije nije razmišljalo o alternativnim rješenjima. Naime, u trgovinama je svojedobno bilo i biorazgradivih vrećica, no one su bile jako skupe i teško je očekivati da ih mnogi mogu kupovati - kaže Ana Knežević, predsjednica Društva Potrošač. No, dodaje kako je jasno da nešto moramo poduzeti da bismo smanjili količinu plastičnog otpada, pa i taj trošak treba promatrati u tom kontekstu.
- To sigurno neće biti veliki udar na džepove građana, posebno ako se uzme u obzir da vrećice koje ste jednom kupili možete nositi u džepu i koristiti barem za idućih desetak kupovina, ili možete ponijeti papirnate ili platnene torbe, te tako doista doprinijeti tome da smanjimo proizvodnju te vrste plastičnog otpada, koji se godinama razgrađuje – komentira Matić. Dodaje kako bi država, kad je riječ o ome trebala razmisliti o poticajima za korištenje biorazgradivih vrećica, kako njihova cijena ne bi bila veliki trošak za trgovce, a onda i za građane.
Kad je riječ o povratu ambalaže, Pravilnikom se predlaže proširenje sustava povratne naknade na ambalažu, volumena manjeg od 0,20 litre (npr. alkoholna pića u pakiranjima od 0,1 litre, sokovi u pakiranjima manjim od 0,2 litre) te proširenje sustava povratne naknade na višeslojnu (kompozitnu) ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. tetrapak sokovi) kao i na plastičnu ambalažu koja nije od PET-a (npr. HDPE mlijeko). Ona bi se vraćala jednako kao i plastične boce do sada, kažu u Ministarstvu.
- Trebalo bi razmisliti i o tome kako riješiti činjenicu da ambalaža koju građani odlažu u spremnike na propisani način, te čije zbrinjavanje plaćaju u cijeni usluge odvoza smeća, često ne ide direktno na otpad, nego drugi zarađuju na njoj. Naime, svjedoci smo toga da ljudi slabijeg socijalnog statusa obilaze spremnike i vade boce te ih odnose u trgovine da bi ostvarili naknadu za povrat. Razumijemo one koji tako nastoje preživjeti, no tako oni koji su platili uslugu tu uslugu ne dobiju, pa treba razmisliti o rješenjima – kaže.
Jedno od mogućih je, možda, postavljanje spremnika u koje bi građani ostavljali boce za one koji ih skupljaju i odvoze, dodaje.